OTOČAC – Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža je prošle jeseni izdao Hrvatski mjesni rječnik, čija promocija je bila potkraj prosinca prošle godine.
Hrvatski mjesni rječnik suvremeni je imenik hrvatskih naseljenih mjesta (ekonima) s pridruženim imenima njihovih stanovnika (etnicima) i odnosnima pridjevima (kteticima) te pridjevima izvedenim od imena samih naselja, prvi takve vrste u nas. Opseg i službeni oblici imena naselja usklađeni su s podatcima iz Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj te njegovim ispravcima, izmjenama i dopunama.
Uza svako naselje navedeno je njegovo službeno ime, pripadajuće gradsko ili općinsko središte te županija. Pritom je nazivlje akcentuirano u standardnomu hrvatskomu jeziku, ali pored toga se nalazi zabilježeno nazivlje svakog ekonima, etnika i ktetika kako to stoji u dijalektu koji je prevladavajući za svako mjesto. Naravno da je i to akcentuirano. Sada više ne bi trebalo biti dvojbe kako se izgovara neko ime mjesta, odnosno sve izvedenice iz tog imena, a da se griješi.
Sve ovo bi bila jedna opća vijest iz hrvatske kulture kada ne bi bilo suradnika koji su surađivali na izradi ovog rječnika. A njih je bilo podosta, od velikih i glasovitih imena hrvatske znanosti, kulture i umjetnosti do manje poznatih imena.
Kad je u pitanju Ličko-senjska županija, bila su tri suradnika: dr. Željko Holjevac, prof. povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kojemu su povjerena imena u brinjskom kraju, Milan Kranjčević, predsjednik Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke, kada su u pitanju imena u gackomu području i Marko Čuljat, novinar i publicist iz Gospića, kojemu su povjerena imena u ličkom kraju. Eto, veliko je područje Ličko-senjske županije, ali nije (pre)velik broj naseljenih mjesta pa je bilo i manje suradnika u odnosu na neke druge krajeve.
M. K.
PRINT
