U organizaciji Povijesnog društva Požega, Hrvatskog arheološkog društva, požeškog Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a i Katoličke gimnazije, 28. studenoga držan je međunarodni simpozij "Josip Kunkera i prošlost čaglinskog kraja". Simpozij, na kojem se okupilo 30-ak stručnjaka i znanstvenika, priređen je u povodu 100. obljetnice rođenja svećenika Josipa Kunkere koji je najveći dio života proveo u župi Ruševo. Otvarajući simpozij u Dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi, biskup dr. Antun Škvorčević istaknuo je da se Josip Kunkera po stručnim prilozima sudionika znanstvenog skupa na neki način vraća u svoj požeški kraj te je zahvalio organizatorima što su to omogućili. Potom je kazao: „Nemile okolnosti Kunkeru su s rodnoga otoka Paga dovele u požeški kraj a on ih je pretvorio u prigodu povezati mediteransku nadarenost i upornost sa slavonskom širinom i marljivošću, upustiti se u proučavanje raznorodnih tragova prošlosti na prostorima hrvatskog sjevera i juga, stvarati misaone i pisane sinteze, utkati u njih spomen na ljude koji su nam ostavili u baštinu vrijednosti po kojima se prepoznaje posebnost našega nacionalnog bića. Što ga je pokretalo u radu? Bila je to neka osobita znatiželja, koja se nije zaustavljala na površnom i zadovoljavala s djelomičnim. Otvorenost je to duha očitovana u nemiru, razmišljanju o stvarnosti oko sebe, sposobnost različite sastavnice zatečene u tragovima prethodnih ljudskih naraštaja povezati u jedno, razumski dohvaćene činjenice kreativno sročiti u zaključke čiji sadržaj nadilazi čistu faktografiju.
Kunkera je ponajprije i iznad svega bio svećenik, koji je sve oko sebe gledao očima vjere. Njezino je svojstvo otvorenost i osjetljivost duha, sloboda misaonog kretanja iznad sputanosti isključivo pozitivističkim pristupom stvarnosti. To ga je u sudovima i zaključcima učinilo proročki smionim, nekima pokatkad nedovoljno razumljivim a protivnicima u ponečem neprihvatljivim. Već ovih nekoliko izrečenih naglasaka otkriva izazovnost svećenika Josipa Kunkere i potvrđuje da su organizatori točno postupili kad su odlučili putem simpozija osvijetliti njegov lik i djelo. Od srca zahvaljujem svima koji su na bilo koji način ugradili svoju plemenitost u to nastojanje te molim da Bog svojim blagoslovom udijeli uspjeh radu ovog simpozija,“ zaključio je biskup Škvorčević
O Kunkeri kao svećeniku govorio je vlč. Zvonko Mrak iz Valpova, podsjetivši na njegovo svećeničko službovanje, slabo zdravlje ali i zatvorske godine u starogradiškom zatvoru gdje je završio zbog napada na bezboštvo i partizane. Bavio se različitim temama iz prapovijesti, antike, ranokršćanske arheologije i srednjeg vijeka s posebnim osvrtom na religiju, kazao je vlč. Mrak.
Na njegov trud i marljivost u istraživačkim pothvatima podsjetio je povjesničar Goran Đurđević, predsjednik Povijesnog društva Požega. Kunkera se istaknuo kao marljivi skupljač različitih artefakata, počevši od prapovijesnih kamenih ostataka preko rimskih novčića i spomenika pa do nematerijalne baštine u vidu narodnih običaja i pjesama. Skupio je veliku zbirku kamenih predmeta iz prapovijesti koji su svjedočanstvo o bogatom životu u Požeškoj kotlini u tom vremenu pa se uočavaju fosili, različiti ostaci oruđa i oružja, religijski predmeti i pojedine skulpturice koje prikazuju ljude i životinje. Svoju je zbirku poklonio Dijecezanskom muzeju u Velikoj i tom je prigodom sastavio "Vodič kroz velički lithicum" (1982.) u kojemu je katalogizirao svoje nalaze, istaknuo je Goran Đurđević, utvrdivši da se nažalost o toj izuzetnoj povijesnoj osobi malo zna.
Da nije bilo Kunkere, za mnoge lokalitete se ne bi znalo, osobito iz prapovijesti, iz rimskog razdoblja i srednjeg vijeka. Kao dugogodišnji arheolog Gradskog muzeja Požega radila sam na lokalitetima koje je on spominjao, primjerice u Imrijevcima, i to su bili vrijedni arheološki nalazi. Mnoge naznake koje je Kunkera dao tek čekaju novu generaciju arheologa, rekla je arheologinja Dubravka Sokač Štimac.
Josip Kunkera, svećenik i svestrani znanstvenik svojim djelima zadužio je mnoge, bilo da je riječ o arheolozima, povjesničarima, lingvistima ili etnolozima. Vizionarski je otvorio staze za buduće naraštaje željne otkrivanja u mnogim znanstvenim disciplinama ostavivši vrijedna djela u rukopisnom i tiskanom izdanju, na što je upozorio i požeški simpozij koji je završio otvaranjem izložbe o Josipu Kunkeri uz najavu objavljivanja zbornika radova sa simpozija.
Požeška biskupija
PRINT
