Pismo koje su hrvatski biskupi nedavno napisali srpskom patrijarhu Irineju, hrvatski episkopat istovremeno je poslao i papi Franji, rekao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, u osvrtu na komentar pape Franje o Stepinčevoj kanonizaciji s povratka njegova pohoda Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji.
Nakon razgovora za Hrvatsku katoličku mrežu, nadbiskup Puljić u srijedu 8. svibnja dodatno je komentirao za Hrvatski katolički radio izjavu pape Franje „koja je uznemirila javnost“. Odluku da se Srpska pravoslavna Crkva konzultira u slučaju kanonizacije jednog katoličkog blaženika, u ovom slučaju Stepinca, nadbiskup Puljić naziva presedanom. „To je zaista presedan. Ja još nisam čuo da se neka Crkva uplitala (u proces kanonizacije) i da je Papa (to) uvažavao. Dakle, to je jedan presedan!
Ali to pokazuje dvije stvari. Jedno, da su se ovim presedanom (iz Srpske pravoslavne Crkve) htjeli iskoristiti da blokiraju (kanonizaciju). Ali, to nije samo protiv Stepinca, to je dalje. To je već politika. I to mi se ne sviđa.
Stepinac je kod Kongregacije obrađen kao sveti čovjek. Osim toga, potvrđeno je i čudo. Tko će sad govoriti protiv Neba? Ali uplela se politika samom rečenicom: ‘Nije (Stepinac) dovoljno činio, mogao je više’. A bio je hrabar, činio je na vlastitu štetu i riskirao je svoj život“, istaknuo je mons. Puljić.
Budući da papa Franjo ističe potrebu utvrđivanja povijesnih činjenica, a patrijarha Irineja spominje u pozitivnom smislu, novinarka je u razgovoru s nadbiskupom podsjetila da je dio novije povijesti zabilježen i u nedavnom pismu Irineju hrvatskih biskupa, čiji dokumentirani zapis činjenica demantira mnoge izjave srpskog patrijarha koje su klevete na račun Crkve u Hrvata i hrvatskog naroda. „Pismo koje smo mi pisali patrijarhu Irineju naš je osvrt na neke neprimjerene izjave sa strane Srpske pravoslavne Crkve i samog patrijarha Irineja.
Smatrali smo korektnim i poštenim (to učiniti). Nismo to davali u javnost nekoliko mjeseci, a onda smo, kad već nije bilo nekog odgovora, (to pismo) pustili u javnost. I već smo ga poslali u Vatikan, tako da Vatikan zna za to pismo.
Jer, smatram da kad se tiče naših odnosa, tu ne treba previše u rukavicama. Treba govoriti jasno! Nama je stalo do ekumenizma. I mi se trudimo s pravoslavcima njegovati dobre odnose, pogotovo s voditeljima Pravoslavne Crkve u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Ali, u tom kontekstu, nije nam drago kad se Stepinca stavlja u neko podneblje politike. Stepinac je činio u ono vrijeme što je mogao. Stepinac je bio takav kritičar NDH, da možda ni Srbi nisu bili tako kritični prema poglavniku. I Stepinac je jadnik patio zbog toga.
On je volio državu. On je pozdravio stvaranje hrvatske države, ali nije podržavao režim. On je vrlo oštro nastupao u pogledu nekih postupaka koje je tadašnji režim činio. Stepinac je, mislim, najmanje preko trideset puta intervenirao, tražio audijenciju kod Pavelića. Pavelić nikad nije došao na Kaptol. A kritičari koji ne vole Stepinca i ne vole hrvatsku državu, kažu: ‘Mogao je on više učiniti, on je bio ‘sljubljen’ s Pavelićem’. Nije istina! On je bio pravi pastir u pravo vrijeme! Mi smo Bogu zahvalni za Stepinca i ponosni na njega, makar postoje krive predrasude“, istaknuo je nadbiskup Puljić.
Predsjednik HBK podsjeća da je knjiga ‘Magnum crimen’ Viktora Novaka „nažalost, još uvijek knjiga baze za kritičare hrvatske države, Stepinca i Crkve. Nažalost! Jer to nije knjiga, to je pamflet. U jednom razgovoru sa mnom, patrijarh Irinej pozvao se na tu knjigu. Ja sam ga pitao: ‘Gdje ste Vi našli te podatke?’. Patrijarh je rekao: ‘U Magnum crimen’. A ‘Magnum crimen’ je pamflet protiv Katoličke Crkve.
(…)
Predsjednik HBK smatra „da nema ništa spornoga glede traženja istine, jer Papa je rekao da mu je stalo do istine, zajedno s patrijarhom želi doći do istine. Do toga je zaista svima stalo. No, glede Stepinca i onoga što je Kongregacija već učinila i zaključila, nema ničega spornoga što bi, po mom sudu, dovelo u pitanje njegovu svetost i kanonizaciju“.
„Htio bih reći nešto što je neuobičajeno, a to je uplitanje Srpske pravoslavne Crkve, jedne druge Crkve, odnosno samoga patrijarha, u proces kanonizacije Katoličke Crkve. To je neprimjereno, moram reći. I to nije uobičajeno. Usudio bih se reći, to je politikanstvo. Dakle, Stepinca se stavlja u neku poziciju koja njemu ne pripada. Stepinac je bio vjernik, biskup, kardinal, on je bio službenik Katoličke Crkve i kao takav je zaslužio, najprije naslov blaženika, a sada je u procesu da bude i svet.
Znam da je ta Papina izjava uzburkala javnost i izazvala je naše vjernike, pa bih ja uputio u svoje ime i uime kolega biskupa, neka (vjernici) budu strpljivi i mirni.
U Papinim je rukama sam datum i čin proglašenja svetim. U nekoliko navrata, papa Franjo je rekao: ‘Nije upitna Stepinčeva svetost’. Ali mu je jako stalo do ekumenizma, do razgovora, evo, on je pohvalio patrijarhe u tom razgovoru. Znači, njemu je jako stalo do pravoslavlja. I nama je stalo. I Stepincu je bilo stalo! Dakle, svima nam je stalo do toga jedinstva. U tom kontekstu treba shvatiti i ovo. Nadam se da će i ovaj čin pridonijeti nečemu što je već pridonijelo.
Naime, usprkos ovoga protivljenja i toga prigovora, mi smo sigurni i vidimo na terenu kako je glas o svetosti Stepinca tako prisutan među vjernicima, kao nijedan drugi svetac. U tom kontekstu, ovo čekanje ima i pozitivnu notu. Jer Bog i po krivim crtama i nedobronamjernih kritičara zna pisati svojim načinom“ poručio je mons. Puljić.
(…)
Kamenjar.hr
PRINT
