Na upite hoće li bistu Josipa Broza Tita vratiti na Pantovčak Zoran Milanović je još tijekom kampanje govorio kako bistama nije mjesto u Uredu predsjednika već u muzejima. Stoga je jedan od njegovih prvih predsjedničkih poteza bio njihovo uklanjanje iz predvorja Pantovčaka. Što misli o tome pitali smo Marija Jareba, znanstvenika s Instituta za povijest.
Biste kralja Tomislava, Ivana Mažuranića, Josipa Jurja Strossmayera, Ante Starčevića, Stjepana Radića, Alojzija Stepinca i Franje Tuđmana su početkom tjedna 'deložirane' s Pantovčaka. Jareb je to za portal Direktno ovako komentirao.
"Milanović je uklonio sve simbole, biste ljudi koje su tamo bile i postavljene s razlogom. To su, redom, sve osobe koje su važne za očuvanje nacionalne svijesti i hrvatske državnosti i tako ih treba i percipirati".
Iz istog je razloga, ističe Jareb, Milanović uklonio i crvene povijesne odore jer mu, pretpostavlja, to sve očito ne odgovara. Evidentno je kakva bi trebala biti funkcija bisti hrvatskih velikana u Uredu predsjednika, no gubi li smisao političkim prepucavanjima?
"Biste su zbog toga i postavljene i služe s tom svrhom i namjerom. Cijeli Ured predsjednika na Pantovčaku prepun je umjetničkih djela, koja možda nemaju istu simboliku, ali i biste su postavljene s tom funkcijom", naglasio je znanstvenik i povjesničar Jareb.
Ne vidi što je sporno u tome i zašto bi nekome, primjerice, kralj Tomislav smetao. "Iako ne znamo kako je izgledao, ali sigurno je postojao, sigurno je jedan od simbola hrvatske državnosti i hrvatske povijesti. Zatim kardinal Stepinac, Radić, Starčević, prvi hrvatski predsjednik Tuđman...to su sve istaknute ličnosti i simboli hrvatske povijesti koji bi trebali, kao vrijednost, biti opće prihvaćeni. Tim više jer je funkcija predsjednika predstavljati državu i državnost i ne znam zašto bi se to kosilo jedno s drugim".
Neosporno je značenje hrvatskih velikana, ali njihova važnost se topi u prijeporima. "Kralj Tomislav ili Stjepan Radić ne bi trebali biti prijeporni niti u kojem smislu. Tomislav kao prvi hrvatski kralj, znači puno za razvoj hrvatske državnosti, Radić kao jedan od stupova hrvatskog identiteta u 20. stoljeću. To nikako ne bi trebale biti sporne stvari", ističe Jareb.
Pokušava li Milanović izbjeći daljnje prijepore kako svake četiri godine ne bi prisustvovali predstavi u kojoj predsjednik ili predsjednica dolaskom na vlast uklanjaju bistu koja se ne uklapa u njegovo političko uvjerenje?
Tita je na početku svojeg predsjedničkog mandata uklonila bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Jareb zaključuje kako je Milanović svjestan da ne može vratiti bistu 'ljubimca' Tita. "Svjestan je da ne može vratiti bistu komunističkog i jugoslavenskog diktatora. Držim opravdanim da se maknula. Zato je odlučio maknuti i ostale".
Ili samo održava predizborno obećanje? Glasnogovornik ureda predsjednika Nikola Jelić je rekao kako su biste uklonjene još početkom ožujka i odluka je samo "provedba obećanja predsjednika koji je još u kampanji govorio da bistama nije mjesto u Uredu nego u muzejima".
"Tako može i slike i tapiserije i sve ostalo maknuti i ostaviti bijele zidove i prostor bez sadržaja. Možda i barokne stolove i stolice jer i oni, na neki način, pripadaju u muzej", zaključuje povjesničar Jareb.
Direktno.hr
PRINT
