OTOČAC – Na današnji dan 1954. g. postignut je tzv. Novosadski dogovor. Novosadski dogovor donijet je kao unitarističko velikosrpski dokument kojeg je inicirala Matica srpska. Potpisani sudionici sastanka, koji je sazvala Redakcija Letopisa Matice srpske, na završetku ankete o jedinstvenom srpskohrvatskom jeziku i pravopisu poslije svestrane diskusije održane 8, 9. i 10. prosinca 1954. godine u Novom Sadu donijeli su zaključke.
Novosadski je dogovor dokument od deset zaključaka o jeziku koji su 1954. sastavili lingvisti i književnici iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Oni su se sastali u organizaciji Matice srpske u Novome Sadu radi donošenja zaključaka o potrebi jedinstvenoga pravopisa i ujednačivanja ponajprije hrvatskoga i srpskoga nazivlja za sve struke, a onda i jezičnoga ujednačivanja uopće.
Matica srpska pozvala je na suradnju Maticu hrvatsku, ali predstavnike iz Hrvatske nije na novosadski sastanak poslala Matica hrvatska, nego ih je pozvala Matica srpska po vlastitome izboru (sic!).
Naziv hrvatski jezik postupno nestaje s priručničkih naslova i iz javne uporabe, a zamjenjuje se nazivom hrvatskosrpski jezik ili pak hrvatski ili srpski jezik; izvan Hrvatske posve dominira naziv srpskohrvatski jezik.
Novosadskomu je sastanku prethodila anketa u kojoj su se srpski i hrvatski filolozi i književnici trebali izjašnjavati o idejama jezičnoga jedinstva hrvatskoga i srpskoga jezika. Ta je anketa bila kopija ankete koju je još 1913. godine organizirao Jovan Skerlić, srpski književni povjesničar i političar, kada se izjašnjavalo o jezičnoj unifikaciji tako da Hrvati žrtvuju ijekavicu, a Srbi ćirilicu kako bi se dobio zajednički i pojednostavnjen jezik.
Koliko je taj „dogovor“ bio prihvatljiv za hrvatske intelektualce, pokazalo se 1967. godine kada su hrvatski intelektualci donijeli Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a potom zbog toga bili proganjani kao državni neprijatelji.
Tako je „neslavno“ završio taj pokušaj unitarizacije, taj tzv. Novosadski dogovor.
M.K.
PRINT
