OTOČAC – Treba li vjerovati državi, ako da, koliko? Ovo pitanje je samo na mah neobično, ta kako se ne može vjerovati „vlastitoj“ državi? Komu će se onda vjerovati? Zapravo, pojam države treba proširiti na sustave koji u jednoj državi postoje i onda procjenjivati koliko se u njih građani i poduzetnici mogu pouzdati. Evo, uzmimo primjer OPG-ova. Velika je to priča, velika je to bila „akcija“ registriranja OPG-ova, bez toga se ne može na tržište – legalno. Onomu drugom tržištu nikakva registracija naravno da ne treba.
Statistika je pokazala da sve više OPG-ova ima blokiran račun, njih 12 posto. Mnogo. Tako govori Fina. Duga je krajem rujna ove godine bilo 409 milijuna kuna, a 2011. „tek“ 202 milijuna kuna. Znači da zaduženost raste.
I što nam još kaže statistika? Kaže nam da je broj blokiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava do kraja rujna ove godine smanjen za tri, dok je iznos blokada unazad godinu dana narastao za 9,7 posto. Od sredine 2011. do kraja rujna ove godine broj OPG-ova čiji su računi blokirani porastao je za 18,3 posto, dok je iznos njihovih blokada povećan za 83,8 posto. Očito je da su neki OPG-ovi jako „zaglavili“, a da se drugi oprezno izvlače iz financijskih zamki svoga poslovanja.
A kakvo je stanje po županijama? Kad su u pitanju blokirani OPG-ovi u Ličko-senjskoj županiji, tada je njihov broj svega 0,02 posto. U Hrvatskoj je to najmanje blokiranih OPG-ova. A najviše je blokiranih u Osječko-baranjskoj (21,7 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (14,3 posto). Tomu treba pridružiti Virovitičko-podravsku županiju s 12,5 posto, Koprivničko-križevačku s 8,1 posto i Sisačko-moslavačku sa 7,3 posto, što upućuje da je u tih pet slavonskih županija blokirano čak 58,4 posto od ukupnoga broja.
U odnosu na ukupan broj blokiranih fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost promatrano na razini pojedine županije, najviše je blokiranih OPG-ova u Požeško-slavonskoj (20,9 posto), Koprivničko-križevačkoj (19,1 posto) te Virovitičko-podravskoj županiji (18,3 posto).
Eto tako govori tužna statistika. Čini se da su Slavonci previše povjerovali državi u onomu širemu njenomu poimanju, a da su drugi bili mnogo, mnogo oprezniji, vjerojatno i stoga što im poljoprivredna proizvodnja nije isključivi izvor prihoda. Rekli bismo – tužna hrvatska priča.
M. K.
PRINT
