OTOČAC – Hrvatska Vlada je danas utvrdila Prijedlog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Reakcija je to na sve veće nezadovoljstvo u javnosti kada je u pitanju kvaliteta hrane koja se kupcima stavlja na police, odnosno određene prijevarne radnje i nepošten pristup prema kupcima. I dok su mnoge zemlje Europske unije odavan već to uredile zakonima, Hrvatska je, eto, sada s time započela.
U lipnju 2016. godine Europski parlament je objavio Rezoluciju o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom. Tom Rezolucijom se ponavlja prijedlog Europskoj komisiji da podnese prijedlog za okvir kojim će se utvrditi opća načela na razini Europske unije kako bi se zajamčili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja u svim državama članicama, a proizvođači, dobavljači i distributeri hrane održavali transparentne odnose. Navodi se kako bi države članice trebale, ako to već nije slučaj, na nacionalnoj razini osnovati ili priznati javne agencije ili posebna tijela, kao što je arbitar, nadležne za provedbu mjera za suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Također se naglašava da bi provedbena tijela trebala imati na raspolaganju niz različitih mjera provedbe i sankcija kako bi mogla prilagoditi svoju reakciju ozbiljnosti slučaja i posebnim okolnostima. Takve mjere i sankcije trebale bi imati odvraćajući učinak u cilju promjene ponašanja u poslovnim odnosima – stoji u materijalima Vlade.
U Hrvatskoj se zadnjih godina produbila kriza i narušeni su trgovački odnosi u lancu opskrbe hranom. Ovaj problem je posebno naglašen u posljednje vrijeme i na njega su ukazivali brojni poljoprivredni proizvođači i tvrtke iz prehrambene industrije te interesne grupacije poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije (Hrvatska gospodarska komora - Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije. Hrvatska poljoprivredna komora. Hrvatska udruga poslodavaca - Grupacija poljoprivrede i prehrambene industrije te ostala interesna udruženja proizvođača u svim sektorima proizvodnje hrane). U okviru toga, tražena je zaštita od resorno nadležnih tijela sa zahtjevom da se problematika nepoštenih trgovačkih praksi pravno uredi.
Pri tome od strane poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije najčešće su isticani oni primjeri nepoštenih trgovačkih praksi koji se spominju i u dokumentima koje je objavila Europska komisija, odnosno Europski parlament, poput: otežan pristup maloprodaji, avansna plaćanja za pristup pregovorima, nametanje naknade za ulazak u trgovinu, naknade za policu u trgovini, nametanje promocija, kašnjenje u plaćanjima, klauzula o najpovlaštenijem klijentu, jednostrano i retroaktivno mijenjanje uvjeta ugovora, jednostrano kršenje ugovora, nametanje naknade i odredbe o ekskluzivnosti, nametanje naknade za privatne marke, nametanje standardnih ugovora, postupci odmazde, nepisani ugovori, nametanje naknade za preradu ili uklanjanje otpada, nametanje naknade za ambalažni materijal, nametanje plaćanja promocija koje nisu ranije bile dogovorene, naknade za slabiju prodaju, nametanje dodatnih popusta, jednostrano povlačenje proizvoda s police, nametanje neuvjetovanog povrata neprodane robe, prebacivanje troškova zbog krađe ili gubitka proizvoda, nametanje troškova vezanih uz prigovore potrošača i drugo.
Lanac opskrbe hranom u Republici Hrvatskoj se u zadnjih deset godina s pojavom supermarketa bitno promijenio. S jedne strane s jačanjem velikih sustava - trgovačkih lanaca, došlo je do znatnog preustroja trgovine na malo prehrambenim proizvodima, uz gašenje velikog broja malih i srednjih trgovaca, čime se tržišna i gospodarska snaga koncentrirala u desetak trgovačkih lanaca. U skladu s jačanjem i tržišnom koncentracijom na strani trgovine, uslijed neučinkovitosti postojećih zakonskih odredbi, širi se i pojava nepoštenih trgovačkih praksi do razine da nepoštene trgovačke prakse koje europska praksa i ovaj Prijedlog zakona zabranjuju na žalost se danas na hrvatskom tržištu smatraju uobičajenom poslovnom praksom.
Kako ovakvo stanje prijeti opstojnosti sektora proizvodnje hrane - proizvođača hrane bez obzira na pravni oblik djelovanja: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG), mala, srednja ili velika poduzeća iz poljoprivrede i prehrambene industrije, te time i širim poremećajima u opskrbi hranom u Republici Hrvatskoj, nužno se nameće potreba da se istaknuto iskorištavanje dominantnog tržišnog položaja i nametanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom čim prije zabrani i da se ovo područje pravno uredi.
A da bi se predloženi zakon mogao provesti, bilo je potrebno odrediti tijelo koje će moći utvrditi povredu i za tu povredu utvrditi i izreći odgovarajuću upravno-kaznenu mjeru. To je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kao pravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti određenih Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja. U obavljanju tih poslova. Agencija je obvezna surađivati s Europskom komisijom i nadležnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja država članica. Za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti Agencija odgovara izravno Hrvatskom saboru, kao svom osnivaču. Nadalje, Agencija u postupcima u svojoj nadležnosti ima ovlast za provođenje nenajavljenih pretraga poslovnih i drugih prostorija poduzetnika, zemljišta i prijevoznih sredstava, kao i za pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta, ovlast za izricanje privremenih mjera, ovlast za utvrđivanje i izricanje upravno-kaznenih mjera, mogućnost izricanja oslobođenja od plaćanja ili umanjenja plaćanja upravno-kaznene mjere za pokajnike u cilju otkrivanja najtežih povreda ZZTN-a i povreda članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se odnose na zabranjene sporazume poduzetnika - kartele.
Sve ovo je hrvatska Vlada navela u obrazloženju kao razlog pripremanja prijedloga zakona, odnosno njegovog donošenja. A kakva će već praksa biti, pokazat će vrijeme, kao i uvijek.
M. Kranjčević
PRINT
