OTOČAC – Hrvatsko građevinsrstvo se nikako osoviti na svoje noge, zapalo u krizu i već godinama grca u svojim problemima, utječući na taj način i na produbljavanje svekolike hrvatske krize. I u prosincu prošle godine nastavljene su negativne tendencije, pri čemu je na godišnjoj razini pad iznosio visokih 5 posto. Kao i u prethodnima mjesecima, pad su predvodili radovi na ostalim građevinama (-7,8 posto), dok je smanjenje aktivnosti na zgradama bilo znatno niže (-1,4 posto) – doznajemo u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
2014. godina nije bila gospodarski propulzivna godina za građevinare, niska razina investicijske aktivnosti nije osiguravala dovoljno posla ovom sektoru. Gradilo se malo, tek tu i tamo, daleko ispod velikih kapaciteta kojom ova branša raspolaže. A to poniranje u sektoru građevinarstva traje već dugih šest godina, no u 2014. ostvaren je najveći pad – čak 6,6 posto.
Pad obujma građevinskih radova u prošloj je godini primarno bio uzrokovan visokim smanjenjem aktivnosti na ostalim građevinama (-10,2 posto), što je najvećim dijelom rezultat smanjene investicijske aktivnosti javnog sektora, dakle države, koji je probleme s uravnoteženjem prihoda i rashoda u znatnoj mjeri rješavao rezanjem sredstava namijenjenih za investicijska ulaganja. Uostalom zašto to ne reći, građevinski sektor je godinama živo i ostvarivao profite upravo u poslovanju s državom, odnosno sa svim onim što se oslanja na državu i proračune.
I dok Hrvatska grca, u “ostatku” Europske unije došlo je do oporavka građevinske aktivnosti, porasla je za 3 posto, uz rast aktivnosti na zgradama od 3,7 posto. To je prosjek, no u nekim zemljaam taj rast je doista dojmljiv: Slovenija – 19,4 posto, Španjolska – 17,4 posto, Mađarska – 14,3 posto, da ne nabrajamo dalje.
Hoće li, i kada, u Hrvatskoj doći do oporavka građevinskog sektora? Stagnantni gospodarski rast to baš ne obećava, no ono što budi nadu je prilagodba drugačijim okolnostima vezanim uz europske izvore financiranja, a prvenstveno uz sudjelovanje u europskomu investicijskom programu, projektima sufinanciranima iz europskih fondova te posebno u programima energetske učinkovitosti i obnove zgrada.
I na kraju pitanje u kakvoj se situaciji nalaze tvrtke koje se bave građevinarstvom u Ličko-senjskoj županiji? Gotovo pa da je očekivani odgovor da se nelaze u težoj situaciji. Kako smo uspjeli doznati u Županijskoj komori Otočac, kod nekih građevinara je došlo već do određene prilagodbe i odustajanja od javnog sektora (nema se vremena čekati) i prebacivanja na privatni, odnosno do pronalaženja i dobivanja posla u turistički propulzivnijim područjima Hrvatske.
M. Kranjčević
PRINT
