OTOČAC – Jučer je započeo Mjesec hrvatskoga jezika i bio je Međunarodni dan materinskoga jezika. A odmah dan kasnije, to jest danas, je Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva.
Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva je spomendan u Hrvatskoj, koji je Hrvatski sabor 2019. službeno proglasio na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega su Hrvati i hrvatska kultura prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.
Zašto je odabran baš ovaj dan? Zato što je tog dana 1483. g. tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora.
Svojom inicijativom Institut je želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnoga pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.
Evo i jedan „kuriozitet“ o hrvatskoj glagoljici: pouzdani povijesni podatci svjedoče da su se francuski kraljevi u 16. i 17. stoljeću – Karlo IX., Henrik III., Luj XIII. i Luj XIV. Veliki, zvan i ″Kralj Sunce″ – zaklinjali polaganjem ruke na Reimski evanđelistar iz 1375. g, pisan upravo hrvatskom glagoljicom, a koji se čuva u gradskoj knjižnici u Reimsu u Francuskoj.
M.K.
PRINT
