DRVAR - Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije obilježen je 27. srpnja u Drvaru, čime su 21. put komemorirani svi mučenici i žrtve ratova i totalitarizama 20. stoljeća s područja Banjolučke biskupije, te na poseban način 81. godišnjica stradanja drvarskog župnika Waldemara Maximilijana Nestora i drvarskih katolika.
Molitveni skup započeo je u novoj crkvi u izgradnji pobožnošću križnog puta mučenika kojeg je predvodio đakon vlč. Ilija Kelić. Potom je u istom zdanju banjolučki biskup Franjo Komarica predslavio svečanu euharistiju na kojoj se okupilo stotinjak vjernika.
Na početku slavlja župnik Klečina podsjetio je da je spomen-dan uveden 2001. i nosio je ime „Dan drvarskih mučenika“ – u spomen na drvarskog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora koji je 27. srpnja 1941. mučki ubijen zajedno sa skupinom svojih vjernika na povratku s hodočašća sv. Ani u Knin – a od 2008., odredbom banjolučkog biskupa Franje Komarice, komemoracija mijenja ime u „Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije“, i tako postaje biskupijska komemoracija. Potom je ukratko podsjetio na stradanja Banjolučke biskupije koja su započela 27. srpnja 1941. ubojstvom župnika Nestora.
U prigodnoj propovijedi biskup Komarica podsjetio je na nalog koji je papa Ivan Pavao II. dao biskupima i svećenicima da čuvaju spomen na svoje mučenike, te istaknuo da se Banjolučka biskupija, kao najteže stradala biskupija u Europi u prošlom stoljeću, trudila ispuniti taj nalog.
Osim domaćih vjernika, na obilježavanje Dana mučenika pristigli su i hodočasnici iz Zagreba, Siverića, Bihaća, Tomislavgrada, Banje Luke, te župa livanjskog dekanata. Od predstavnika vlasti nazočili su predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Vukadin s ministrima, predsjednik Skupštine HBŽ-a Jozo Ćosić te načelnik Kupresa Zdravko Mioč.
Nakon svete mise pred spomen-križem poginulih branitelja, kod starog bogoslužnog prostora, izaslanstva su položila vijence i svijeće, a potom je biskup Komarica izmolio molitvu za sve pokojne.
Zločini nad Hrvatima
Dana 27. srpnja 1941. u mjestu Trubar kod Drvara četnički ustanici izveli su iz vlaka drvarskoga župnika Waldemara Maksimilijana Nestora sa skupinom njegovih vjernika koji su se vraćali s hodočašća sv. Ani u Kosovo kraj Knina, pobili ih i bacili u jamu Golubnjaču. Tog dana napadnut je i drugi vlak s civilima koji su se vraćali u Drvar s hodočašća sv. Ani na Oštrelju. Do kraja Drugoga svjetskog rata iz Drvara su protjerani ili pobijeni gotovo svi katolici, katolička crkva u Drvaru srušena je i uklonjena 1949., a crkveno zemljište nacionalizirano i podijeljeno novim vlasnicima, dok je katoličko groblje preorano 60-tih godina prošlog stoljeća za potrebe drvarske Celuloze. Komunističke vlasti su nakon Drugoga svjetskog rata, drvarsku gruntovnicu uništile ili sakrile, da bi se prikrio dokaz vlasništva zemlje u Drvaru brojnih katoličkih obitelji koje su ondje živjele.
Istog dana kad je izvršen zločin nad drvarskim župnikom i katolicima, ustanici su i u susjednoj Lici izvršili zločine nad hrvatskim civilima na području Srba, Boričevca i Donjeg Lapca, a nedugo zatim i nad muslimanskim civilima u Kulen Vakufu.
U sljedećih 10-ak dana isti scenarij ponovio se u Bosanskom Grahovu i Krnjeuši. Najprije je početkom kolovoza zvjerski ubijen grahovski župnik don Juraj Gospodnetić s više od 200 grahovskih katolika, a potom u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca i župnik Krešimir Barišić zajedno s više od 250 svojih vjernika. Trojica župnika prvomučenika (Waldemar, Juraj i Krešimir) stali su tako na čelo nepregledne kolone od preko 600 Bogu posvećenih osoba (svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova, sjemeništaraca) koji su mučenički ubijeni ili nastradali u godinama Drugoga svjetskog rata i poraća na području bivše Jugoslavije.
Nakon svih tih zločina, Katolička Crkva i hrvatski narod bili su praktički iskorijenjeni sa širokog područja zapadne Bosne i istočne Like, od Ključa do Knina i Gospića, i od Glamoča do Bihaća. U bivšoj Jugoslaviji taj dan – 27. srpnja slavio se kao Dan ustanka naroda Hrvatske i BiH, a i u modernoj Hrvatskoj i BiH još uvijek neke skupine i pojedinci toga dana u Srbu i Drvaru obilježavaju ustanak. U Drvaru je taj dan proglašen Danom općine.
U pozivu na ovogodišnji molitveni skup piše: „Molitveno sjećanje nije niti smije biti pozivanje na mržnju ili na osvetu, nego molitva za pokoj duša tih žrtava i čuvanje spomena na njihov život i smrt. Kao kršćani i za počinitelje zla molimo Božje smilovanje i obraćenje. Ujedno želimo i molimo da se ubrza dan kada ćemo barem neke od tih žrtava, koji su pravi kršćanski mučenici, ubijeni iz mržnje na vjeru, vidjeti na svojim oltarima kao – od Crkve službeno proglašene – uzore ljubavi prema Bogu i bližnjemu, koji su za te ideale žrtvovali svoj vlastiti život.“
IKA
PRINT
