KRNJEUŠA - Na 83. obljetnicu ubojstva župnika Krešimira Barišića i pokolja nad Hrvatima katolicima župe Krnjeuša, održan je u petak molitveni spomen za sve nevine žrtve u toj uništenoj i ugasloj župi kod Bosanskog Petrovca.
Misu na groblju „Kod križa“ predslavio je novi banjolučki biskup Željko Majić. Koncelebrirali su drvarsko-petrovački župnik i upraviteljem župe Krnjeuša Davor Klečina, jajački župnik i gvardijan Vinko Marković, župnik Zavalja i ravnatelj bihaćkog KŠC-a Marko Crnjak i župni vikar iz Bihaća Ivan Lovrić.
Biskup Majić je u homiliji istaknuo da mu je „misa za žrtve u Krnjeuši sedma postaja križnog puta Božjeg naroda časne Banjolučke biskupije“. Naime, prethodnih mjeseci otkako je postao biskup, već je imao šest molitvenih spomena za stradale svećenike i vjernike svoje biskupije u proteklim ratovima – u Presnačama, Novoj Topoli, Gumjeri, Briševu, Drvaru i Bosanskom Grahovu, a kalendar stradanja svećenika i vjernika je do kraja godine predvidio još molitvenih okupljanja.
Potom je podsjetio na stradanje župnika Krešimira Barišića. - Ono ima sve karakteristike mučeništva iz prvih kršćanskih vremena, zato što ga je neprijatelja najprije zvjerski mučio zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca (Ilija Poplašen, 17; Jure Tomičić, 16 i Ivan Skender, 13 godina), a potom su svi bačeni u goruću župnu crkvu gdje su skončali život - rekao je te naglasio da su svi ubijeni iz mržnje prema vjeri, i da su se kasnije neki partizani hvalili da su ubili mlade sjemeništarce „da ne budu popovi“.
Na završetku mise biskup je pred spomen-križem izmolio molitvu opijela za dušu pokojnog župnika i njegovih stradalih vjernika. Nakon mise, sa svećenicima je posjetio lokalitet u samom središtu Krnjeuše gdje su nekad stajali župna kuća i crkva u kojoj je ubijen i zapaljen župnik Barišić s trojicom sjemeništaraca. Zemljište na kojem su se nalazili crkva i kuća je za vrijeme komunističke Jugoslavije nacionalizirano i dodijeljeno lokalnom srpskom stanovništvu.
Povodom spomena, po prvi puta je organizirano hodočašće iz rodne župe krnjeuškog župnika Barišića, pa je u Krnjeušu pristigao jedan autobus župljana iz Jajca, na čelu sa župnikom Markovićem i predsjednikom Općinskog vijeća Jajce Josipom Topićem. S njima je na misu u Krnjeušu došao i fra Oliver, franjevački bogoslov iz Burundija koji preko ljetnog raspusta boravi u Jajcu. Na misi su sudjelovali i vjernici iz Bihaća, koji su dan ranije pokosili i uredili groblje u Krnjeuši, kao i oni iz Drvara, Livna i Bos. Petrovca.
Zločini u Krnjeuši
Po izbijanju četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.
Točan broj ubijenih Hrvata nikada nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do podatka od 278 ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, a više od polovice bile su žene i djeca. Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranoga groblja koje je uređeno i ograđeno prošlih godina.
Po svršetku II. svjetskog rata preživjelim stanovnicima župe Krnjeuša tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.
O zločinu nad Hrvatima u Krnjeuši u bivšoj Jugoslaviji se nije smjelo javno govoriti ni pisati. Na komemoraciju u Krnjeušu od 2015., od kada se održava, uglavnom dolaze predstavnici Crkve, tj. Banjolučke biskupije, pojedinci i manje skupine vjernika.
IKA/M.K.
PRINT
