DRVAR - Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije, kojim će se komemorirati sve mučenike i žrtve ratova i totalitarizama XX. st. s područja Banjolučke biskupije, održat će se u nedjelju 27. srpnja u Drvaru. Posebno će se obilježiti 84. godišnjica stradanja drvarskog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora i drvarskih katolika. Dan kasnije, u ponedjeljak 28. srpnja, u Bosanskom Grahovu održat će se komemoracija za župnika Jurja Gospodnetića i njegove župljane ubijene 1941. godine.
Ovaj spomen-dan uveden je 2001. i nosio je naziv Dan drvarskih mučenika – u spomen na drvarskog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora koji je 27. srpnja 1941. mučki ubijen zajedno sa skupinom svojih vjernika vraćajući se s hodočašća sv. Ani iz Knina – a od 2008., odredbom banjolučkog biskupa Franje Komarice, komemoracija mijenja ime u Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije, i tako postaje biskupijska komemoracija.
U okviru molitvenog programa predviđen je križni put, misa i polaganje vijenaca.
27. srpnja 1941. u mjestu Trubar kod Drvara četnički ustanici izveli su iz vlaka drvarskoga župnika Waldemara Maksimilijana Nestora sa skupinom njegovih vjernika koji su se vraćali s hodočašća sv. Ani u Kosovu kraj Knina, pobili ih i bacili u jamu Golubnjaču. Taj dan napadnut je i drugi vlak s civilima koji su se vraćali u Drvar s hodočašća sv. Ani na Oštrelju. Do kraja 2. svjetskog rata iz Drvara su protjerani ili pobijeni gotovo svi katolici, katolička crkva u Drvaru srušena je i uklonjena 1949., a crkveno zemljište nacionalizirano i podijeljeno novim vlasnicima, dok je katoličko groblje preorano 60-tih godina prošlog stoljeća za potrebe drvarske Celuloze. Komunističke su vlasti, nakon 2. svjetskog rata, drvarsku gruntovnicu uništile ili sakrile, kako bi se prikrio dokaz vlasništva zemlje u Drvaru brojnih katoličkih obitelji koje su tamo živjele.
Istog dana kad je izvršen zločin nad drvarskim župnikom i katolicima, ustanici su i u susjednoj Lici izvršili zločine nad hrvatskim civilima na području Srba, Boričevca i Donjeg Lapca. U sljedećih 10-ak dana isti scenarij ponovio se u Bosanskom Grahovu i Krnjeuši. Najprije je početkom kolovoza zvjerski ubijen grahovski župnik don Juraj Gospodnetić s više od 200 grahovskih katolika, a potom u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca i župnik Krešimir Barišić zajedno s više od 250 svojih vjernika. Trojica župnika prvomučenika (Waldemar, Juraj i Krešimir) stali su tako na čelo nepregledne kolone od preko 600 Bogu posvećenih osoba (svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova, sjemeništaraca) koji su mučenički ubijeni ili nastradali u godinama 2. svjetskog rata i poraća na području bivše Jugoslavije.
Nakon svih tih zločina, Katolička Crkva i hrvatski narod bili su praktički iskorijenjeni sa širokog područja zapadne Bosne i istočne Like, U bivšoj Jugoslaviji taj se dan 27. srpnja slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske i BiH, a i u modernoj Hrvatskoj i BiH još uvijek neke skupine i pojedinci toga dana u Srbu i Drvaru obilježavaju ustanak. U Drvaru ovaj dan proglašen je za Dan Općine.
U pozivu na ovaj molitveni skup stoje sljedeće riječi: - Molitveno sjećanje nije niti smije biti pozivanje na mržnju ili na osvetu, nego molitva za pokoj duša tih žrtava i čuvanje spomena na njihov život i smrt. Kao kršćani i za počinitelje zla molimo Božje smilovanje i obraćenje. Ujedno želimo i molimo da se ubrza dan kada ćemo barem neke od tih žrtava, koji su pravi kršćanski mučenici, ubijeni iz mržnje na vjeru, vidjeti na svojim oltarima kao – od Crkve službeno proglašene – uzore ljubavi prema Bogu i bližnjemu, koji su za te ideale žrtvovali svoj vlastiti život.
U povodu 84. obljetnice stradanja župnika u Bosanskom Grahovu don Jurja Gospodnetića zajedno s preko 220 grahovskih Hrvata katolika, banjolučki biskup Željko Majić predvodit misu u župnoj crkvi sv. Ilije proroka u Bosanskom Grahovu, u ponedjeljak 28. srpnja s početkom u 11 sati.
Don Juraj Gospodnetić je po izbijanju četničkog ustanka u zapadnoj Bosni 27. srpnja 1941., odveden iz župne kuće i narednih dana zvjerski mučen i ubijen. Za grob mu se ni danas ne zna. Pretpostavlja se da je ubijen na području Jelina polja, na starom putu koji iz Grahova vodi prema Kninu. Sa župnikom don Gospodnetićem tih je dana ubijeno nekoliko desetaka Hrvata, a broj ubijenih do kraja rata narastao je preko 220 u selima grahovske župe Obljaj, Korita, Luke, Ugarci, Crni Lug i u samom gradu.
Najstrašniji zločin četnici su počinili nad obitelji Barać, ubivši majku Anicu s njezinih devetoro malodobne djece.
Od prijeratnih oko 1000 vjernika župe Bosansko Grahovo, kraj II. svjetskog rata dočekalo ih je na ognjištima samo nekoliko desetaka. Zemlja i imovina grahovskih Hrvata je uglavnom oteta i nacionalizirana te podijeljena novim vlasnicima.
U Bosanskom Grahovu danas djeluje Udruga za očuvanje kulturne i povijesne baštine Don Juraj Gospodnetić koja ujedno obilježava svoj dan na spomendan mučeništva nezaboravnog grahovskog župnika.
IKA/M.K.
PRINT
