GOSPIĆ – 32. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Medački džep bit će obilježena 9. rujna u Gospiću, a započet će svetom misom u 9 sati.
Vojno-redarstvenu operaciju Medački džep provelo je Zborno područje Gospić na dijelu gospićke bojišnice. Dušmanske snage u tzv. Medačkom džepu bile je stalna prijetnja braniteļjima Gospića, koji je 1993. godine bio u poluokruženju. Zbog blizine neprijateljskih položaja ceste Gospić-Karlobag i Gospić-Otočac bile su stalna meta neprijateljskoga topništva.
Tijekom 1993. godine u Lici je na strani neprijatelja djelovao 15. lički korpus tzv. vojske Republike Srpske Krajine, dok su u Medačkom džepu djelovale snage 9. mtbr iz Gračaca s dvjema tenkovskim satnijama i odgovarajućom topničkom potporom. Položaji neprijateljskih snaga bili su dobro uređeni i utvrđeni te zapriječeni protupješačkim i protutenkovskim minama.
Odobrenje za poduzimanje operacije dao je načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, a zadaću da je provede dobilo je Zborno područje Gospić. Cilj je operacije bio odabranim snagama Zbornog područja Gospić i postrojbama specijalne policije MÚP-a RH, koje su tada bile na položajima na Velebitu, izvesti napad na neprijateljske snage u Divoselu i Ličkom Čitluku, koji su bili u Medačkome džepu pod nadzorom pobunjenika.
Snage za provedbu zadaće bile su: 9. gardijska brigada Vukovi, Domobranska bojna Lovinac, Domobranska bojna Gospić, 111. brigada HV, te specijalna policija MUP-a RH. Zapovjedno mjesto tih snaga bilo je u vojarni Eugen Kvaternik u Gospiću, a izdvojeno zapovjedno mjesto u Bilaju na samoj bojišnici. Većina postrojbi predviđenih za napad već je bila na bojišnici u obrambenome bojnom rasporedu.
Osnovni je manevar snaga u napadu bio obuhvatni, kojim je trebalo okružiti odmetnute dušmanske snage u Divoselu i Ličkom Čitluku, te ih prisiliti na povlačenje. Hrvatske su snage bile spremne za napad 9. rujna 1993. u 6 sati, a zadaću je trebalo završiti najkasnije do 19 sati istoga dana. U operaciji se uglavnom sve odvijalo prema planu.
Prvoga dana operacije većina postrojbi je do 12 sati izvršila zadaću. U popodnevnim i večernjim satima kao i nekoliko narednih dana dušmanin je pokušavao kroz protunapad vratiti izgubljene položaje, ali sve je i ostalo na pokušajima.
Neprijatelj je konačno 12. rujna odustao od daljnjih protunapada i počeo je utvrđivanje na novouspostavljenoj crti obrane. Hrvatska je vojska nastavila pretragu terena i osiguranje oslobođenoga područja.
U međuvremenu su se vodili diplomatski razgovori u kojima se zahtijevalo od Hrvatske da Hrvatska vojska napusti oslobođeno područje u Medačkom džepu. To je rezultiralo sporazumom kojega su 16. rujna potpisali načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske i predstavnik UNPROFOR-a. Na temelju potpisanog sporazuma Hrvatska je vojska dana 17. rujna 1993. godine napustila oslobođeno područje Medačkoga džepa i prepustila ga pripadnicima kanadske bojne UNPROFOR-a.
Tijekom operacije u Medačkom džepu poginulo je šest pripadnika Hrvatske vojske i sedam pripadnika MÚP-a, dok su 53 pripadnika, što teže, što lakše ranjena.
Operacija Medački džep izvedena je prema planu za napadno djelovanje. Neprijatelj je odbačen od Gospića i ugroženih prometnica prema Karlobagu i Otočcu. Postignutim je uspjehom u napadu Hrvatska vojska znatno skratila bojišnicu jugoistočno od Gospića, te pojačala svoj položaj na Velebitu i oko Bilaja i Ribnika.
Iako je u operaciji oslobođen relativno mali prostor i potom vraćen pod međunarodni nadzor, uspjeh Hrvatske vojske imao je velika odjeka i pozitivan učinak kod hrvatskoga pučanstva. Operacijom je Hrvatska u svijet odaslala jasnu poruku kako se neće miriti s odugovlačenjem povratka svojeg okupiranog područja u ustavno-pravni poredak.
M.K.
PRINT
