OTOČAC - Zastupnici u Europskomu parlamentu usvojili su nova EU pravila s pravno obvezujućim ciljevima za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima za države članice na plenarnoj sjednici u srijedu u Strasbourgu.
Zakonodavni paket o kružnoj ekonomiji uključuje izmjenu direktive o otpadu, direktive o odlagalištima otpada, direktive o ambalaži i ambalažnomu otpadu, direktive o otpadnim vozilima, baterijama i akumulatorima te otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.
Države članice će do 2025. godine morati reciklirati najmanje 55 posto komunalnog otpada, do 2030. najmanje 60 posto, a do 2035. godine 65 posto komunalnog otpada. Hrvatska je dobila mogućnost odgode od pet godina za ispunjavanje navedenih ciljeva jer je među državama članicama koje su 2013. godine reciklirale manje od 20 posto komunalnog otpada ili odlagale više od 60 posto na odlagalištima. Kada je riječ o odlaganju otpada na odlagalištima, države članice moraju ispuniti cilj od 10 posto do 2035. godine, a Hrvatska će taj cilj morati ispuniti do 2040. godine, pod uvjetom da smanji razinu odlaganja otpada na 25 posto do 2025. godine.
U sveobuhvatnom paketu o otpadu uvrštene su i preventivne mjere za smanjenje bacanja hrane i otpada u moru. Također, definirani su i minimalni zahtjevi za produženu odgovornost proizvođača, koji će snositi odgovornost za upravljanje svim fazama otpada pri proizvodnji svojih proizvoda.
Spomenutim glasovanjem u Europskom parlamentu je formalno usvojen konačni sporazum s Vijećem. Države članice moraju prenijeti izmijenjene direktive u nacionalno zakonodavstvo u roku od 24 mjeseca nakon stupanja na snagu.
Dakle, u ovaj paket ugrađeno je uklanjanje opasnih tvari i dekontaminacija otpada prije recikliranja, s posebnim naglaskom na zasebnom prikupljanju biootpada za kompostane ili bioplinska postrojenja jer se prilikom njegova bacanja kontaminiraju sve ostale vrste otpada. Posebno se to odnosi na eventualno odlaganje mulja s prečistača otpadnih voda, koji se nikako ne smije odlagati na postojeća odlagališta otpada. Sve što se može reciklirati ne smije ići na odlaganje, spaljivanje ili bilo koju drugu termičku obradu otpada koja je posljednja u hijerarhiji gospodarenja otpadom.
Za Hrvatsku će sve ovo i te kako biti veliki izazov jer će morati ići na prenamjenu centara gospodarenja otpadom koji se baziraju na mehaničko-biološkoj obradi otpada koja se u Europskoj uniji napušta 2027. godine. A za lokalnu samoupravu će veliki izazov biti zbrinjavanje nakupljena mulja na prečistačima otpadnih voda.
R. Š./M. K.
PRINT
