OTOČAC – Naravno, i nažalost, ovo nije neka „prijelomna vijest“ za hrvatske medije zagađene tricama i kučinama, umro je veliki hrvatski jezikoslovac prof. dr. Josip Silić. Poznat je većini prof. hrvatskoga jezika i književnosti koji su studirali u neka svoja vremena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a većina njih je njegovu osobu zadržala u ugodnu sjećanju.
Zašto je to vijest za ovaj portal? Pa zbog toga što je prof. Silić bio jedan od osnivača i što je bio član Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke. Dakle, Katedra je izgubila uglednoga člana.
Da se podsjetimo, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke osnovana je 8. veljače 1997. godine. Kako je bilo određenih razmimoilaženja je li Otočcu potrebna katedra ili nije, na stranu potrebe za njenim osnivanjem stao je tadašnji predsjednik Čakavskog sabora prof. dr. Petar Strčić, sada akademik. A kako je Strčić došao na osnivačku skupštinu iz Zagreba, s njim je došao i prof. Silić, koji je tada još uvijek bio predavač na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prije samog čina osnivanja Katedre, uvodna predavanja imali su prof. Silić, koji je govorio o odnosu dijalekata i standardnoga hrvatskoga jezika. Bilo je to jedno od zapaženih i osnivačima i publici dojmljivog predavanja, dok se prof. Strčić osvrnuo na ulogu i značaj djelovanja Čakavskog sabora u hrvatskomu kulturnomu okruženju. I u narednom razdoblju održavani su kontakti s prof. Silićem, čak je bio razrađen projekt sastavljanja ili pisanja rječnika gacke čakavštine u elektroničkom obliku. Kako je dijalektološkim rječnicima imanentno akcentuiranje riječi, prof. Silić je zamislio posve novo znakovlje za čakavske akcente, primjereno ovom sustavu. Nažalost zbog nekih okolnosti i obveza prof. Silića to nije na taj način realizirano.
Prof. Silić je svakako istaknuti hrvatski jezikoslovac, bio je professor emeritus Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Umro je jučer u Zagrebu u 86. godini života. Po rođenju je bio Grobničanin, rođen je 4. siječnja 1934. u Milašima na Grobnišćini. Školovao se u Ratuljama, Pazinu i Rijeci. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij jugoslavenskih jezika i književnosti te ruskoga jezika i književnosti (1961.), a na istome je fakultetu i magistrirao 1970. te doktorirao 1975. godine.
Od 1961. Josip Silić bio je asistent na Katedri za suvremeni hrvatski jezik matičnoga fakulteta (danas Katedra za hrvatski standardni jezik), docent od 1976., izvanredni profesor od 1979. Za redovitoga profesora izabran je 1984. a u zvanje redovitoga profesora u trajnome zvanju 1999. Umirovljen je 2004., a godinu dana kasnije dodijeljeno mu je počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.
Silić je bio od 1963. do 1965. lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Lilleu (Francuska), a od 1988. do 1991. lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Bochumu (Njemačka).
Bio je član Hrvatskoga filološkog društva, Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Matice hrvatske, Katedre čakavskoga sabora Grobinšćine, Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, Hrvatsko-makedonskoga društva, Hrvatsko-francuskoga društva i Hrvatsko-njemačkoga društva. Također, profesor Silić bio je i član uredništava časopisa Suvremena lingvistika i Umjetnost riječi, te redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti u Crnoj Gori od 2016.
Autor je mnogih udžbenika za srednje škole, gramatike i pravopisa hrvatskoga i crnogorskoga jezika, suautor je hrvatskoga računalnog pravopisa, a program spelling-checker poslije je ugrađen u hrvatsku inačicu Microsoftova programskoga paketa Office i bio je uzor za slične programe za druge slavenske jezike.
M. K.
PRINT
