OTOČAC – Pčelari su ove zime pretrpjeli velik gubitak u svojim pčelinjacima, nema toga pčelara kojemu nisu pomrle pčele, jedva da je što od pčelinjih društava opstalo i ostalo. Svi su se pitali što se to događa, odakle toliki pomor, u košnicama ima meda a nema pčela, jesu li odletjele nekuda, kamo su, zašto su? Sve su to pitanja na koja su se pokušala dati različita objašnjenja, od onih sitnih poput zagađenja prirode, pesticida, fungicida, herbicida i tih ostalih kemijskih čuda, ali kada se pogleda prostor Gacke tada nema te toliko intenzivne poljoprivredne proizvodnje i silne kemije. Kako onda? Zatim su se tu javljale pretpostavke da „ima nešto u zraku“, da pčele i kukci izumiru diljem svijeta, da je vrag došao po svoje, i tako to.
Red se s time bilo znanosti uhvatiti u koštac, mora se otkriti što je uzrok ili tko je uzročnik takvog pomora pčelinjih zajednica. Upravo je ovih dana na teren došla obavijest da je nedvojbeno utvrđeno da je nozemoza došla glava pčelama u Gackoj i da je to glavni uzročnik pomora. A što je nozemoza?
Evo što kaže struka, nozemoza je nametnička bolest odraslih pčela uzrokovana jednostaničnom praživotinjicom imenom Nosema apis. Glavno je sjedište bolesti u stanicama srednjeg crijeva pčele. Uzročnik ulazi u tijelo pčele zajedno s hranom u obliku male truske (duge oko 0,006 milimetara). U srednjem crijevu truska pukne, a klica ulazi u crijevnu stanicu u kojoj se dalje razmnaža. Kad se cijela stanica ispuni uzročnicima i kad za njih ponestane hrane, oni se ponovo pretvaraju u truske. Taj razvoj traje u prosjeku 2 do 3 dana.
Budući da se ovaj nametnik brzo razmnaža i napada velik broj stanica srednjeg crijeva, to u velikoj mjeri trpi probava pčele. Bolesne pčele ne mogu potpuno probaviti pelud i med, pa troše više hrane no obično. Zbog slabe probave dolazi do poremetnje i u nekima drugim organima. Bolesnim pčelama slabije su razvijene mliječne žlijezde, a u bolesne matice slabije su razvijeni jajnici. Svaka napadnuta pčela živi kraće od zdrave pčele, a napadnuta matica živi samo nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Tako veli struka.
Najveći gubici od nozemoze javljaju se na koncu zime i u ranom proljeću. Često ugiba veliki broj pčela, zajednica naglo slabi, pa može i sasvim propasti. U toku kasnog proljeća i ljeta bolest obično ostaje prikrivena. No bolest se i u ovo godišnje doba štetno odražava na pčelinju zajednicu kao cjelinu. Život je zaraženih pčela kraći, one slabije njeguju i hrane leglo, pa i slabije sudjeluju u skupljanju hrane. Zaražene matice slabije nose jaja. Stoga se nozemozna zajednica slabije razvija, pa daje i manji prinos meda.
Može li se nozemoza liječiti? Može, nažalost antibioticima (i sada im ti ne daj antibiotike), a potrebno je poduzeti i druge mjere kako se prekinuo ciklus širenja nametnika.
M. K.
PRINT
