OTOČAC – Ako nemaš svoga, onda svojataš tuđega – tako bi se moglo kazati za srbijansku politiku, njihovu znanost i umjetnost. Ono što stjecajem povijesnih i drugih okolnosti nemaš, nije se dogodilo, te rupe počepiš – tuđim i još se time hvališ. Tako je i sa svojatanjem Ruđera Boškovića.
Život i djelo ovog velikana europske i svjetske znanosti i svestranog intelektualca Ruđera Boškovića bili su tema konferencije održane jučer u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Okrugli stol o Boškoviću održan je na inicijativu Dubrovačko-neretvanske županije, a domaćin skupa bio je hrvatski zastupniku Europskom parlamentu Karlo Ressler.
Ruđer Josip Bošković, rođen u Dubrovniku 18. svibnja 1711., a umro u Milanu 13. veljače 1787. bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof. Bio je svećenik, pripadnik reda Družbe Isusove, a najveći dio svog života proveo je u Italiji i Francuskoj. Bio je i diplomat koji se zauzimao za neutralnost Dubrovačke Republike. O njegovu diplomatskom umijeću govorio je državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Frano Matošić.
O njegovu znanstvenom opusu, pjesništvu i filozofiji govorili su znanstvenici i profesori Ivica Martinović i Stipe Kutleša, koji su dobar dio svojih karijera posvetili proučavanju ostavštine Ruđera Boškovića.
O njegovu svećenstvu i pripadnosti isusovačkom redu govorio je pater Dalibor Renić, predsjednik Europske konferencije isusovačkih provincijala. U ime Instituta Ruđer Bošković govorio je predsjednik njegova upravnog vijeća, saborski zastupnik Marko Pavić.
Svi su se u svojim izlaganjima osvrnuli na neprestano srpsko posezanje i svojatanje Ruđera Boškovića. Kutleša tako kaže da Bošković nesumnjivo pripada i talijanskoj kulturi, u Italiji je proveo najveći dio svoga života, ali da ga Talijani ne svojataju. Isto tako ni Francuzi, čije je državljanstvo Bošković uzeo. Ali zato to rade u Srbiji, koja ne svojata samo Boškovića nego i cijelu hrvatsku književnost Dubrovačke Republike. Srbija je 2021. donijela Zakon o kulturnom nasljeđu u kojem se među stare srpske knjige ubrajaju “izdanja dubrovačke književnost koja pripadaju srpskoj i hrvatskoj kulturi zaključno s 1867. godinom”.
U Srbiji je također pokrenuta kampanja “ponosni na svoje srpsko”, a u Crnoj Gori prošle godine osvanuli su jumbo plakati na kojima su hrvatski velikani predstavljani kao Srbi, među njima i Ruđer Bošković, za kojeg oni tvrde da je bio - Srbin katoličke vjere.
M.K.
PRINT
