
OTOČAC – Danas je Večernji list na svojoj naslovnici objavio tekst pod naslovom Ipak se gradi sporni lički vodovod, a ispod toga je masni naslov Tajna projekta koji bi mogao uništiti Gacku. Na na 3. strani novina je oveći tekst pod naslovom Ne odustaju od vodovoda koji će uništiti Gacku.
Kako smo obaviješteni da je bilo „pojedinaca“ koji su jutros po prodajnima mjestima novina u Otočcu pokušali pokupovati sve primjerke današnjeg Večernjaka, kako ne bi dospio do čitateljske publike (a to se dogodilo i nekidan s Novim listom koji je objavio vijest o skandaloznom pokušaju uništavanja Hrvatskog radija Otočac), odlučili smo prenijeti cijeli tekst iz današnjeg Večernjaka da svatko može pročitati što u njemu piše. Usput treba prokomentirati i taj jadni, krajnje bijedni, pokušaj kupovanja svih primjeraka novina, kao da živimo u 19. stoljeću, a ne u eri elektroničkih medija u kojima je gotovo sve dostupno. To samo svjedoči o bijedi uma koji se toga „domislio“.
Evo teksta:
Nataša Vlašić Smrekar
Prije oko dvije godine Lika se digla na noge da bi spriječila projekt senjske tvrtke Vodovod Hrvatsko primorje – Južni ogranak, kojim bi se crpila voda izravno s rijeke Gacke prijeteći njezinim potpunim uništenjem. Više od 5000 građana potpisalo je tada peticiju kojom se zahtijeva zabrana bilo kakvog zahvata ili intervencije u sadašnji vodotok, proglašenje Gacke i njezina speleološkog sustava krškim fenomenom od posebnog značaja za taj kraj i Republiku Hrvatsku te revitalizacija desnog i lijevog kraka rijeke Gacke.
Daleko od javnosti
Još 2012. Gradsko vijeće Otočca donijelo je zaključak o revitalizaciji Švičkog jezera. Desetak godina kasnije donesena je odluka o pokretanju inicijative za zaštitu Gacke od njezinih izvora do Donjeg Švičkog jezera i retencije u Gusić polju, a u ožujku ove godine lokalne vlasti i organizacije - ličko-senjski župan Ernest Petry, gradonačelnik Otočca Goran Bukovac, predsjednik Županijske komore HGK Otočac Joso Brajković i predsjednica udruge Prijatelji Gacke Slavka Gerovac - uputili su zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije za uvrštenjem revitalizacije Gacke u Nacionalni plan obnove prirode RH koji je Hrvatska dužna donijeti najkasnije ujesen iduće godine u skladu s europskom direktivom iz lipnja 2024.
A sad se čini da bi sve moglo biti uzalud! Otočane i druge stanovnike Gacke doline, ali i široku hrvatsku javnost zabrinutu za očuvanje prirode očito nitko nije čuo u državi, niti u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije niti u drugim državnim tijelima, jer sudeći po informacijama koje pristižu - ponovno sve ide u smjeru izgradnje spornog vodovoda kojim se poseže za dragocjenim gackim vodama.
Na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Otočac Joso Brajković, vijećnik HDZ-a i jedan od potpisnika zahtjeva za uvrštenjem Gacke u Nacionalni plan obnove prirode, uputio je pitanje gradonačelniku Otočca Bukovcu što se događa s Gackom očito zabrinut da se ponovno pokušava devastirati ono što je ostalo od ove jedinstvene krške ponornice - s obzirom da je Bukovac bio prisutan na sastanku u Ministarstvu zaštite okoliša 25. kolovoza na kojem je bilo riječi o Gacki. Vidno iznenađen ovim pitanjem, gradonačelnik nije opovrgnuo informaciju da je prisustvovao tom sastanku iako prije toga ni vijećnike ni medije ni sugrađane nije obavijestio niti da se taj sastanak održao niti da je njegova tema bila rijeka Gacka - najveći prirodni resurs otočkog kraja.
- Zašto nismo čuli ni riječ o tom sastanku u Ministarstvu? Zašto nema očitovanja o uvrštenju rijeke Gacke u Nacionalni plan obnove prirode Republike Hrvatske? - pita Brajković koji najavljuje kako će iz Otočca uskoro uputiti apel i samom premijeru Plenkoviću o tome da lokalna zajednica želi da se Gacka uvrsti u nacionalni plan obnove prirode te da dosad od mjerodavnih državnih institucija - resornog ministarstva i Uprave za zaštitu prirode - nisu dobili apsolutno nikakav odgovor. - Kako se mogu planirati i provoditi projekti bez znanja i pitanja lokalne zajednice o čijem se resursu radi? - pita Brajković.
Da država doista planira ignorirati volju lokalne zajednice, Otočana i drugih stanovnika prelijepe Gacke doline - i to zajednice koja već 60 godina nesebično daje vodu podvelebitskom primorju i otocima Pag i Rab kao i hidroenergiju za HE Senj - jasno je i iz toga što je nedugo nakon spomenutog sastanka u Ministarstvu, u Senju potpisan ugovor Vodovoda Hrvatsko primorje o izradi studijske, projektne i tehničke dokumentacije za EU projekt “Vodoopskrbni sustav Hrvatsko primorje”. Tim bi se projektom danas zajednički sustav trebao razdvojiti na dva neovisna - energetski i vodoopskrbni kako bi se osiguralo da stanovnici gradova Senj, Novalj, Pag i Rab, te općina Karlobag, Kolan, Povljana i Lopara - koji dakle već desetljećima piju gacku vodu iz akumulacijskog jezera Gusić polje - dobiju čistu pitku vodu izravno s toka Gacke jer se očekuje da će zbog već ionako kontroverznog projekta HE Senj 2, akumulacije Gusić polje 2 i akumulacije Kosinj dolaziti do onečišćenja biljnom razgradivom organskom tvari vode koju sada piju, pogotovo ljeti kad je razgradnja organske tvari najintenzivnija, a potrošnja vode najveća.
Nije jasno kako to može biti “opći interes”, kao što piše u izvještajima s potpisivanja ugovora, niti zašto se ni ne spominje kako bi se i gdje to točno gradio zasebni cjevovod i gdje bi se zahvaćala voda koja bi njime tekla, vjerojatno kako bi se cijela priča držala daleko od očiju javnosti. Međutim, svakome tko je upućen u ovu priču jasno je da može biti riječ jedino o paralelnom vodovodu od Senja do Otočca koji uključuje hidrotehnički tunel kroz Velebit dugačak oko 22 km kojim bi se crpila voda izravno na gackom vodotoku, a koji bi prema podacima iz 2023. stajao oko 200 milijuna eura. Na izravan upit J. Brajkovića na Gradskom vijeću gradonačelnik Bukovac zanijekao je da je na sastanku u Ministarstvu bilo riječ o lokalitetu vodozahvata na rijeci Gacki, tvrdeći da neće doći ni do kakve ugroze Gacke. Dodao je da projekt financiraju Hrvatske vode s 80 posto i Južni ogranak s 20 posto vrijednosti. Nitko više niti ne spominje da će 80 posto bespovratnih sredstava biti povučeno iz EU fondova, kako se ranije tvrdilo, pa nije jasno po čemu se ovaj projekt kvalificira kao europski, a zasad nije objavljena ni vrijednost projekta.
Jedanko loše rješenje
Prema nekim izvorima, na sastanku je bila riječ o tome da bi mjesto vodozahvata na Gacki bilo na Šumećici, na završetku prirodnog toka rijeke prije Karlovog kanala, što nije nimalo bolje od zastrašujuće prvotne ideje da se cijevi postave izravno na Tonković vrilo, zaštićeni spomenik prirode. I crpljenjem na Šumećici ili bilo kojoj drugoj lokaciji na vodotoku Gacku se ugrožava jer se time smanjuje razina vode , podiže temperatura i ugrožava njena flora i fauna, a već sad je iscrpljivanje rijeke ljeti ispod ekološki prihvatljivog protoka. Takav bi projekt nanio i druge štete otočkom kraju, i upravo je nevjerojatno da se, kako bi se izgradio projekt u južnom dijelu Ličko-senjske županije, svjesno uništava njezin sjeverni dio, pri čemu predstavnici lokalne inicijative za spas Gacke cijelo to vrijeme nisu dobili pravu priliku za razgovor u HEP-u, Hrvatskim vodama ili resornom ministarstvu, a spremni su predložiti vrlo realnu alternativu novom vodovodu koja bi mogla omogućiti i revitalizaciju ove jedinstvene krške ponornice i osigurati pitku vodu za primorje i izgraditi akumulaciju za hidropotencijal na mjestu presušenog prirodnog jezera gdje ne bi nanijela nikakve okolišne štete.
M.K.




