ZAGREB - Obilježavanje 10. obljetnice Crvene srijede i 60 godina deklaracije Nostra Aetate u Hrvatskom saboru okupilo je predstavnike politike, vjerskih zajednica i akademske zajednice, uz poruke o važnosti zaštite vjerskih sloboda, dijaloga i solidarnosti s progonjenim kršćanima diljem svijeta.
Događanje je u Saboru organizirala zastupnica Marijana Petir. Obilježavanje Crvene srijede pokrenula je Zaklada papinskoga prava Pomoć Crkvi u nevolji i jedini je takav program obilježavanja na nacionalnoj razini u Hrvatskoj.
Pozdravljajući okupljene, zastupnica Marijana Petir naglasila je kako je cilj ovog skupa poslati snažnu poruku protiv vjerske netrpeljivosti i izraziti ljudsku i moralnu solidarnost prema svima koji danas trpe progon zbog svoje vjere – „mučenicima naših dana“. - Cilj je informirati i potaknuti javnost, medije i donositelje odluka na dublje razumijevanje činjenice da su kršćani danas najprogonjenija vjerska skupina u svijetu, kao i na poticanje solidarnosti s onima kojima je vjerska sloboda svakodnevno ugrožena - naglasila je Petir. Podsjetila je na istraživanja koja pokazuju da je čak 380 milijuna kršćana svake godine u opasnosti od različitih oblika progona zbog svoje vjere te da jedan od sedam kršćana u svijetu živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista uključuje rizik od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, kršenja ljudskih prava pa čak i smrti.
-Naša je dužnost o tome govoriti, reagirati na takve pojave i zaustaviti ih u suradnji s međunarodnom zajednicom - naglasila je Petir. Podsjetila je da je hrvatska Vlada usvojila njezin amandman na proračun kojim je osiguran novac za stipendiranje mladih progonjenih kršćana iz Afrike, Azije i Bliskog istoka. - Hrvatski program stipendiranja omogućuje mladim kršćanima koji su progonjeni zbog svoje vjere da studiraju u Hrvatskoj, steknu znanje i vrate se u svoje zemlje kako bi doprinosili razvoju svojih zajednica - rekla je. Do sada je 26 studenata dobilo stipendiju, a u tijeku je odabir treće generacije.
Osvrnula se i na 60 godina od proglašenja deklaracije Nostra aetate, dokumenta Drugoga vatikanskog koncila koji je postavio temelje za dijalog, međureligijsko razumijevanje i osuđivanje svake diskriminacije na temelju vjere. - U tom kontekstu, Crvena srijeda i Nostra aetate dijele zajedničku poruku: zauzimanje za dostojanstvo svake osobe, slobodu savjesti i odgovornost za miran suživot među narodima i religijama - kazala je Petir.
Okupljenima se pozdravnim govorom obratio državni tajnik u Ministarstvu vanjski i europskih poslova Frano Matušić, koji je istaknuo da su do sada partneri poput Isusovačke službe za izbjeglice, Centra Ignacije, humanitarne udruge Srce za Afriku i reda male braće proveli projekte u vrijednosti od 435.000 eura u Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu, u Zambiji, Boliviji, Beninu, Etiopiji, Filipinima i brojnim drugim zemljama. Posebno se osvrnuo na Program stipendiranja za mlade kršćane iz zemalja u razvoju. - Od 2021. do danas dodijeljeno je ukupno 30 stipendija studentima iz Pakistana, Sirije, Nigerije, Palestine, Indije, Južnog Sudana, Benina i Etiopije, a trenutno je u tijeku odabir novih dvadeset stipendista - kazao je Matušić.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner u svom je obraćanju rekao: - Crvena srijeda je te boje zato jer je obojena bojom krvi, odnosno mučeništvom svih onih koji su stradali ili još uvijek stradavaju zbog svoje vjere. Na današnji dan ukazujemo na to da svi trebamo podići svoj glas i djelovati protiv sve učestalijeg progona kršćana te promicati slobodu vjeroispovijedi. Naglasio je i: - Nenaučen mrziti, hrvatski narod svim civiliziranim modalitetima štiti ljudska prava i temeljne slobode, među koje se ubrajaju i one vjerske. Osvrnuo se i na sukobe u Svetoj zemlji te upozorio da mnogi mladi kršćani iz tog područja odlaze tražiti mir i sigurnost drugdje.
Uvodno izlaganje o temi 60. obljetnica Nostra aetate: međureligijski dijalog put mira održao je apostolski nuncij Giorgio Lingua. Istaknuo je: - Crvena srijeda dan je kada svijet odaje počast progonjenim kršćanima i mučenicima, kako jučer tako i danas. Osvrnuo se na izvješće o vjerskoj slobodi objavljeno prošlog listopada koje je ocijenio zabrinjavajućim. - Vjerska sloboda ozbiljno je ograničena u 62 zemlje od njih 196, što zahvaća približno 5,4 milijarde osoba - kazao je. - Od ukupnog broja 24 zemlje su klasificirane kao zemlje progona, a 38 kao zemlje diskriminacije.
- Potrebno je istaknuti da se erozija vjerske slobode proteže i na Europu i na Sjevernu Ameriku - rekao je, navodeći primjere napada na crkve i vjerske objekte u Francuskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i SAD-u. Prema organizaciji Crkva u nevolji, ti su napadi odraz rastuće klime ideološke netrpeljivosti prema vjeri.
-Šezdeseta obljetnica deklaracija Dignitatis humanae i Nostra aetate predstavlja povijesnu prekretnicu na putu čovječanstva prema promicanju vjerske slobode i međureligijskog dijaloga - naglasio je Lingua. Govoreći o nastanku Nostra aetate 1965., rekao je: - Prvi put u povijesti Crkve u jednom učiteljskom dokumentu navodi se da u vjerskim pitanjima sve osobe imaju pravo slijediti vlastitu savjest i da, prema tome, vjerske zajednice imaju pravo slobodno naučavati, slaviti i širiti vlastito vjerovanje. Dodao je da je dokument pozitivno prihvaćen i u drugim religijama. Osvrćući se na nedavne sukobe u svijetu, istaknuo je: - Danas, suočeni s izazovima koji prijete vjerskoj slobodi i mirnom suživotu, ovaj nam dokument pokazuje put: prepoznati u drugome ne neprijatelja, nego suputnika u zajedničkoj potrazi za Istinom.
U nastavku su održana dva panela: prvi o doprinosu Nostra aetate međureligijskom dijalogu, drugi o progonu kršćana i stanju vjerskih sloboda u svijetu.
Prof. dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, rekao je: - Nostra aetate predstavlja prekretnicu u odnosima Katoličke crkve prema drugim religijama. To je poziv katolicima da više uče o drugim religijama, ali i poziv drugim vjerskim zajednicama da upoznaju kršćanstvo. Istaknuo je važnost dijaloga i svjedočanstva vjere.
Zamjenik muftije Mevludi ef. Arslani govorio je o značaju deklaracije iz islamske perspektive, a glavni rabin Luciano Moše Prelević naglasio je: - Treba raditi ne samo na podizanju svijesti, nego što više djelovati.
Izv. prof. dr. Tomislav Kovač naglasio je: - Drugi vatikanski koncil ovom je deklaracijom otvorio novu eru u kojoj se prvi put službeno progovara o drugim religijskim tradicijama i dijalog se postavlja u središte poslanja.
Izv. prof. dr. Boris Havel govorio je o ulozi Nostra aetate i kardinala Franje Šepera: - Donošenje deklaracije Nostra aetate označilo je povratak na evanđeosko shvaćanje Izraela i židovskog naroda.
Marijana Petir predstavila je stipendisticu iz Nigerije, Aminu Sa’idu Shu’aibu, naglasivši da je „u Nigeriji zbog vjere ubijeno više kršćana nego u ostatku svijeta zajedno“. Amina je u svom obraćanju rekla: - Velika mi je čast što mogu govoriti u zemlji koja cijeni slobodu, vjeru i mir. Poručila je: - Nikada ne odustajte. Nikada ne gubite vjeru. Svjetlo uvijek pobjeđuje tamu.
Na drugom panelu mons. Vladimir Dugalić govorio je o porastu netolerancije i zločina iz mržnje prema kršćanima: - U 2023. godini zabilježeno je 2.444 incidenta u 35 europskih zemalja. Pastor Vatroslav Župančić govorio je o globalnom progonu kršćana, protojerej Kirko Velinski o svjedočenju vjere unatoč pritiscima, a đakon Livio Marijan o stanju kršćana na Bliskom istoku: - Nestanak ovih drevnih kršćanskih crkava bio bi nesaglediva šteta za povijest i kršćanstvo.
Doc. dr. Petar Tomev Mitrikeski govorio je o složenim političkim i ideološkim uzrocima progona, a izv. prof. dr. sc. Saša Horvat istaknuo je: - U Europi postoje prijetnje slobodi vjeroispovijedi koje nisu uvijek vidljive u svojoj agresivnosti, a raste i govor mržnje. P. Zvonimir Marinović govorio je o radu Isusovačke službe za izbjeglice: - Naša je misija pratiti i zagovarati prava izbjeglica te ih osnažiti na putu integracije.
U zaključnom dijelu doc. dr. Dan Đaković rekao je: - Nostra aetate nas poziva na bratsko postupanje prema svakoj osobi stvorenoj na sliku Božju i na njegovanje dijaloga koji nije taktika, nego preobrazba srca. Dodao je: -Ovaj skup je poziv na zajedničku odgovornost vjerskih zajednica, politike i akademske zajednice.
IKA/M.K.
PRINT
