OTOČAC – Visoke kamate, ovrhe, deložacije, prodaja imovine pošto-poto, sve je to danas tužna hrvatska stvarnost. Građanstvo je kao malo kada u prošlosti upalo u ralje tolike zaduženosti (u povijesti bi se, dakako, našlo sličnih situacija), zaslijepljeno svjetlom bogata i napredna zapadna svijeta, bilo pače i nagovarano da se zaduži, nudilo se to na sve strane, reklamiralo, a kada je sada doseglo razinu neizdrživosti – svi počinju pilatovski prati ruke i prebacivati odgovornost na pojedinca, na toga jadnoga građanina.
Opečen takvim iskustvima, u kakvoj se situaciji nalazi danas hrvatski građanin? Je li još više zadužen ili se nastoji iskoprcati iz vira propasti? Ako je suditi po nekoj statistici, zaduženost koncem prošle godine u odnosu na 2013. se popravlja, hoće reći da zaduženost opada.
Evo, po tim podatcima muškarac je taj koji je predstavnik zaduženika, no njegov prosjek duga opao je za nekih 7 posto, što prosječno iznosi 4.340 kuna. Žene su po broju manje zadužene, reklo bi se da su i obazrivije, njihov dug je za čak 18 posto manji nego 2013. Jednako tako je građanstvo štedljivije i u zaduženju po tekućem računu, zaduženost je pala za čak 37 posto, a po kreditima po osnovi štednje za 14 posto. Ondje gdje nije došlo do pada su kartice, i dalje se peglaju pa je iznos duga porastao za nekih 2 posto u odnosu na prethodno praćenu godinu. Isto tako može se zamijetiti manji dug za telekomunikacije, pao je za 11 posto.
Eto, to su neki trendovi koji su hrvatsko građanstvo gurnuli u obazriviji odnos sa zaduživanjima i plaćanjima dugova. Naravno da je ovdje riječ o statističkom prosjeku, naravno da ima tragičnih ljudskih sudbina zbog dugovanja iz kojih se ne vidi izlaz, naravno da ima i tragičnih posljedica zbog "dužničkog ropstva".
M. Kranjčević
PRINT
