ZAGREB - Nacionalna javna rasprava o Bijeloj knjizi o budućnosti Europe, u organizaciji HGK, Zelene akcije i Matice hrvatskih sindikata kao predstavnika u Europskom gospodarsko-socijalnom odboru, održana je jučer u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
-Europska je komisija početkom ožujka objavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe kao rezultat promišljanja budućnosti EU27, koja razmatra scenarije o tome kako bi se Europa mogla razvijati do 2025. godine na područjima poput jedinstvenoga tržišta, trgovine, migracija i sigurnosti, ekonomske i monetarne unije itd. - kazao je voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević, dodajući da je dokument posebice važan za razvoj EU koja je početkom ovog stoljeća imala 25 posto svjetske populacije i ostvarivala četvrtinu svjetskog BDP-a, a uskoro će, nakon dvadeset godina, imati tek šest posto populacije i ostvarivati petinu društvenog bruto proizvoda.
Bijela knjiga predviđa pet scenarija budućnosti EU. U prvom stanje ostaje kakvo je danas, u drugom opstaje samo zajedničko tržište, treći je scenarij Europa s više brzina, četvrti stvaranje federativnih odnosa u određenim područjima, a ostatak na razini nacionalnih vlada te peti scenarij stvaranje sjedinjenih država Europe. Bijela je knjiga doprinos Europske komisije raspravi širokog spektra dionika, o tome kako bi se Europa trebala razvijati u predstojećim godinama, a treba je promatrati i kao početak procesa zajedničkog odlučivanja 27 država članica EU o budućnosti Unije.
U raspravi su razmotreni i geopolitički, gospodarski i društveno-kulturni aspekti pojedinih scenarija i hrvatskog članstva u EU. - Pitanje građana mora biti u središtu europskih politika i to je nedovoljno prisutno u Bijeloj knjizi. Jačanje legitimiteta, pitanje solidarnosti, smanjivanje jaza između članica te socijalna dimenzija održivog razvoja, važna su pitanja koja EU treba razmotriti - smatra Višnja Samardžija iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić istakao je da je Europa u nekoliko brzina mogući scenarij prema kojem bi se moglo kretati, naglašavajući važnost pronalaska zajedničkog nazivnika odnosno kompromisa brojnih zainteresiranih strana. Savjetnik za radnu politiku HGK Davorko Vidović u kontekstu Hrvatske i budućnosti EU ističe važnost pitanja vrijednosti, poput osobnoga poštenja, društvene odgovornosti, pitanja rada, znanosti, razvijanja poduzetništva, kreativnosti, mobilnosti itd.
EGSO je jedno od pet najvažnijih tijela Europske unije te je savjetodavnoga karaktera. Osnovano je 1957. godine i daje savjete glavnim institucijama EU (Europskoj komisiji, Vijeću i Europskom parlamentu) putem izvješća i mišljenja na predložene zakonodavne akte EU, a i samoinicijativna mišljenja o pitanjima koja EGSO smatra posebno važnima. Zalaže se za razvitak participativne demokracije i nastoji premostiti jaz između europskih institucija i organiziranog civilnog društva. EGSO čini 350 članova i članica iz svih 28 država koji predstavljaju široku lepezu gospodarskih, socijalnih i kulturnih interesa u svojim zemljama.
Podijeljeni su u tri skupine: poslodavce, radnike i skupinu raznih interesa te djeluju kao most između EU i organizacija civilnog društva u državama članicama. Hrvatsko izaslanstvo pri EGSO-u čine Davor Majetić (HUP), Violeta Jelić (HOK), Dragica Martinović (HGK), Ana Miličević Pezelj (SSSH), Marija Hanževački (NHS), Vilim Ribić (Matica hrvatskih sindikata), Toni Vidan (Zelena akcija), Lidija Pavić Rogošić (ODRAZ) i Marina Škrabalo (GONG) – stoji u obavijesti Hrvatske gospodarske komore.
M. Kranjčević
PRINT
