ZAGREB - Koncept zemlje podrijetla postaje najviše istraživan koncept, a sinergija gospodarstva s nacionalnim identitetom izuzetno važna. Nekim državama 'karta nacionalnoga identiteta' omogućuje željenu konkurentnost - rekao je na tematskoj konferenciji Večernjeg lista posvećenoj brandiranju Hrvatske profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Božo Skoko tijekom panel-rasprave „Koliko vrijedi oznaka Made in Croatia na globalnom tržištu?“, održanoj 29. svibnja. Skoko je istaknuo švicarski križić kojim je obilježen svaki švicarski visokokvalitetni proizvod, dok Njemačka automobilska industrija ističe nacionalni identitet kao dodanu vrijednost svojih proizvoda.
-Brandiramo Hrvatsku kao zemlju kvalitete. Hrvatska je poznata kao lijepa, a sada želimo da bude i kvalitetna. HGK je to popratila Projektom vizualnog označavanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda. Danas je 215 proizvoda ili usluga nositelj znakova kvalitete HGK - kazao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović te dodao da država mora sinergijski uključiti sve institucije i da jedna središnja točka mora raditi na brandiranju zemlje. - Provodili smo i akciju BeCROative putem koje smo upoznavali ljude s Hrvatskom kao rodnom zemljom izumitelja koji su promijenili svijet, a projektom Vina Croatia objedinili smo svoju vrhunsku vinsku ponudu, radi jačanja konkurentnosti - istakao je Burilović.
Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar rekao je da je Vegeta, uz to što je hrvatska, i anacionalna te globalna, no da se, bez obzira na to, treba definirati arhitektura branda, a mi nemamo nikoga tko bi upravljao njegovom ukupnošću. - U cijelom svijetu možete naći Podravkine proizvode. Ovo je prilika da se brandiramo kao destinacija koja proizvodi kvalitetnu hranu koja ima ukus i doživljaj, a dok se istovremeno sve industrijaliziralo, mi imamo jezgru iz koje možemo izvući povlastice - istaknuo je Pucar te dodatno naglasio doprinos športaša i turizma brandiranju Hrvatske.
Iako je turizam jedan od najjačih aduta za brandiranje Hrvatske, ministar turizma Gari Cappelli naglasio je da moramo definirati što točno želimo s turizmom. - Negativni smo spram dolazaka gostiju u Hrvatsku – dolazi ih mnogo i imamo problem s njihovim prihvatom. Također bi nam bilo lakše kad bismo imali nešto poput Ikee da nam brandira turizam. Danas smo najviše brandirani kulturom. Sam Dubrovnik je muzej u koji ne naplaćujemo ulaz - rekao je Cappelli spomenuvši nedavni zajednički projekt u Mađarskoj gdje su se predstavili kvalitetni hrvatski OPG-ovi kada su Mađari komentirali kako je zanimljivo koliko su puta bili u Hrvatskoj, a da nisu čuli za toliko dobrih proizvoda.
-Suradnja institucija u ovom je smislu nužna, i na lokalnoj i na državnoj razini. Poruke ne smiju biti proturječne - istaknuo je veleposlanik RH u Maroku Zvonimir Frka Petešić, naglasivši značaj kravate kao branda i niz inovacija zahvaljujući kojima moramo biti prepoznatljivi. To bi pomoglo našim tvrtkama da lakše posluju na ciljanim stranim tržištima.
Skoko je kazao da raste osviještenost potrošača o zemlji podrijetla te da tvrtke mogu raditi vrhunske proizvode, ali je ključno da ih država izgrađenim imidžem podupre. Burilović je istaknuo da se gotovo 70 posto razmjene događa sa zemljama EU, što znači da imamo kvalitetu, dok se, s druge strane, moramo brinuti i o ulasku mnoštva nekvalitetnih proizvoda u Hrvatsku.
Cappelli je također rekao da je promašena funkcija turističkih zajednica te da će se to sada u potpunosti mijenjati. Kazao je da promociju našeg turizma moramo prilagoditi svakom inozemnom tržištu zasebno. Engleze ne zanima promocija pojedinih hrvatskih regija i županija, već Hrvatska, dok Austrijanci znaju svako mjesto na obali. Skoko je konstatirao važnost vizualnog identiteta kod brandiranja koji još nije zahvatio korporacijski sektor te je naglasio da se mi na razini Hrvatske još nismo dogovorili u čemu želimo biti konkurentni u svijetu – stoji u obavijesti Hrvatske gospodarske komore.
M. Kranjčević
PRINT
