U sjeni nadmetanja o događajima u Srbu u srpnju 1941., i zločine koji su ondje počinjeni, u javnosti je gotovo nezamijećeno prošla vijest da je počeo proces beatifikacije don Jurja Gospodnetića, katoličkog svećenika kojeg su ‘ustanici’ u srpnju 1941. živog pekli na ražnju.
Sveta Stolica je 21. prosinca 2014. pokrenula je proces beatifikacije četvorice svećenika Banjolučke biskupije koji su ubijeni tijekom Drugoga svjetskog rata: Antuna Dujlovića, župnika u Gumjeri kod Prnjavora, Waldemara Maksimilijana Nestora, župnika u Drvaru, Krešimira Barišića, župnika u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca i Jurja Gospodnetića, župnika u Bosanskom Grahovu.
Mons. Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-bračko-viški, u procesu beatifikacije don Jurja Gospodnetića, za članove Komisije imenovao je dvojicu biskupijskih svećenika, Pavu Gospodnetića, župnika župe sv. Jeronima u Pučišćima i Juru Martinića župnika župe sv. Ivana Krstitelja u Postirima.
Biskup Štambuk imenovao je te svećenike za članove Istraživačke komisije na molbu banjolučkoga biskupa Franje Komarice koji je pokrenuo proces za toga svećenika inkardiniranoga u Banjolučkoj biskupiji. Biskup Komarica u molbi je pojasnio kako bi ta komisija trebala ispitati sve moguće svjedoke koji su poznavali svećenika Jurja Gospodnetića ili o njemu imali bitna saznanja, objavila je Katolička tiskovna agencija.
“S Božjom pomoću želimo zajedno ispuniti našu kršćansku i crkvenu dužnost na slavu Božju i na duhovnu korist Kristovih vjernika – prvenstveno u naše dvije biskupije, koje je na jedinstven, svjedočki način povezala žrtva Kristova svećenika don Jurja Gospodnetić”, istaknuo je mons. Komarica u molbi mjesnome biskupu iz čije je biskupije bio svećenik Gospodnetić.
Biskup Štambuk u odluci o imenovanju potiče svećenike da redovito budu povezani s Banjolučkom biskupijom, osobito tamošnjim biskupom Komaricom u svezi istraživanja života i djela svećenika Jurja Gospodnetića.
Tko je bio don Juraj Gospodnetić
Don Juraj Gospodnetić rođen je 9. siječnja 1910. godine u Postirama na Braču, od Ivana i Dinke r. Jurišić. Za đakona je zaređen 10. travnja 1938. a svećenički red primio je u Zagrebu 26. lipnja 1938.
Bio je svećenik Banjolučke biskupije, a svoj prvi i ujedno posljednji dekret za pastoralnu službu u toj biskupiji dobio je krajem kolovoza 1939. g., kada je imenovan vjeroučiteljem i župnikom Bosanskoga Grahova. Rat ga je zatekao upravo na toj službi te je stradao u trideset i prvoj godini
U nedjelju 27. srpnja 1941. nakon pučke mise nasilno su ga odveli četnici, strahovito zlostavljali i konačno ubili. (Vodili su ga kroz Bosansko Grahovo iživljavajući se na njemu, pred majkom su mu iskopali oči, mučili ga i živa pekli na ražnju 27. srpnja 1941.). Čini se da je još neko vrijeme bio na životu, a ubijen je oko 5. kolovoza (!?!) 1941. godine.
Njegov poglavar, banjalučki biskup fra Jozo Garić napisao je za njega: “Ja ga smatram pravim mučenikom Isusovim te sabiremo podatke o njemu i o još dvojici, koji su u isto vrijeme stradali”.
U rodnim Postirama podignuta mu je spomen-ploča na kojoj piše: »Don Juraj Gospodnetić rođen u ovoj kući 9. siječnja 1910. Kao župnik Bosanskog Grahova mučen je i ubijen ‘in odium fidei’ 27.srpnja 1941. Ovaj spomen na obljetnicu njegove Mlade mise 16.srpnja 1999. postavljaju Župljani Postira«. Spomen ploča postavljena mu je i u župi Odžak - Čaić kraj Livna na kojoj je uklesano: »Jure, svećeniče hrvatskog roda, za križ sveti krv ti lila kao voda. Ko što sunce grije dobrog i zloga, životom i smrću slavio si Boga«.
Beatifikacija je treći od četiri koraka procesa kanonizacije. Osoba koja je beatificirana dobiva naslov blaženi, kasnije može postati svetim. Blaženika svetim mora proglasiti papa.
Trenutno je nekolicina osoba iz hrvatskog naroda u procesu beatifikacije: vlč. Ivan Burik (Neštin, 1928. – Tovarnik, 1991.) ubijen 8. listopada 1991. u župnoj kući u vrijeme srbijanske agresije i okupacije Tovarnika, hercegovački franjevci pobijeni u Širokom Brijegu 1945., službenica Božje majke sestra Klara Žižić, Marije Krucifikse Kozulić (1852. – 1922.), humanitarke i utemeljiteljice Družbe Presvetog Srca Isusova u Rijeci…
Poznate kao Drinske mučenice, pet časnih sestara Družbe kčeri Božje ljubavi iz BiH, po nacionalnosti dvije Hrvatice, dvije Slovenke i jedna Austrijanka, također žrtve četničkog zločina u Goraždu za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, proglašene su blaženim.
Dekret je 1. svibnja 2011. javno pročitan u Rimu na Trgu svetog Petra pred dva milijuna hodočasnika.
Maxportal/D. Stjepandić/
PRINT
