Istraživanje koje su proveli profesori s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu pokazalo je da među hrvatskim građanima postoji tendencija da se zabrane i ustaški i komunistički simboli. I da se maknu iz javnog prostora.
Hrvati bi gotovo plebiscitarno zabranili upotrebu nacističkih simbola poput svastike, većinom bi zabranili upotrebu komunističkih simbola poput crvene zvijezde, dok bi u nešto manjoj mjeri zabranili javnu uporabu ustaških simbola poput pozdrava “Za dom spremni”, ali je broj onih koji su za tu zabranu u porastu.
Glavni su to rezultati istraživanja koje su proveli Nebojša Blanuša i Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti, a koje je objavljeno u novom broju časopisa »Politička misao«.
Prije tri godine javnu uporabe nacističkih simbola zabranilo bi 77 posto ispitanika, a lani 82 posto
Zabraniti i “Smrt fašizmu-sloboda narodu”
Stvari su nešto kompliciranije kod simbola koji su i sastavni dio hrvatskog povijesnog nasljeđa, a tiču se komunizma i ustaštva. Prije tri godine za zabranu komunističkih simbola, poput crvene zvijezde te srpa i čekića, bilo je 61, a lani 55 posto ispitanika.
U istom razdoblju povećan je broj onih koji su za zabranu javne uporabe ustaškog pozdrava. Njih je bilo 45 posto, sada ih je 50 posto. Primjetan je i pad onih koji su protive zabrani ustaškog pozdrava s 44 na 41 posto.
U prošlogodišnjem istraživanju istraživan je i stav o pozdravu »smrt fašizmu – sloboda narodu«, a i odgovori na to pitanje ukazuju koliko je dubok i oštar povijesno zasnovan rascjep u hrvatskom društvu, posljedično i biračkom tijelu. Za zabranu »smrt fašizmu – sloboda narodu« je 47, a protiv 41 posto građana.
Ulice i trgovi
Blanuša i Kulenović istraživali su 2018. i stavove o uklanjanju spomenika te preimenovanju ulica i trgova i tu su rezultati nešto drugačiji, više idu u prilog nasljeđu NOB-a, manje ustaškoga pokreta. Trećina ispitanika smatra da ulice i trgove nazvane po pripadnicima NOB-a treba preimenovati, ali tome se protivi svaki drugi.
Svaki drugi ispitanik smatra da treba preimenovati ulice i trgove nazvane po osobama iz režima NDH, dok se tome protivi njih 38 posto.
Za uklanjanje iz javnosti spomenika vezanih uz NOB je trećina ispitanika, tome se protivi njih 57 posto, dok je za uklanjanje spomenika koji su posvećeni NDH njih 48, protiv njih 39 posto.
Bitna razlika uočljiva je kada je riječ o spomenicima koji sadrže “Za dom spremni”, a odnose se na Domovinski rat. Većina ispitanika, njih 47 posto, protiv je uklanjanja spomenika Domovinskom ratu koji sadrže pozdrav “Za dom spremni”, dok je njih 40 posto da se takvi spomenici uklone.
M. Marković/Maxportal
PRINT
