Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić gostovao je u emisiji “1 na 1” voditelja Romana Bolkovića.
U emisiji se govorilo o nedavnom istupu predsjednika Europskog parlamenta, Antonija Tajanija, koji je Istru i Dalmaciju nazvao talijanskima, te o peticiji koja je pokrenuta za Tajanijevu smjenu, a Stjepan Mesić među njezinim je potpisnicima.
Nakon osude Tajanijevih riječi, voditelj Bolković u jednom je trenutku pitao treba li se itko, barem na simboličkoj razini ispričati i osuditi za fojbe, a Mesić je odgovorio da ne vidi smisla “da se žrtva ispričava onome koji je činio zločine”, što je moguće pogledati u 5,54 minuti videa.
Mesić na pitanje treba li se itko ispričati za fojbe: ‘Ne znam kojeg bi bilo smisla da se žrtva ispričava onome koji je činio zločine’
Romano Bolković: “Bi li imalo smisla da se bar na simboličkoj razini ispričalo i nekoga osudilo za fojbe i zločine koje je partizanska vlast počinila i da pokažemo gestu da smo svjesni i naše odgovornosti?”
Stipe Mesić: “Ne znam kojeg bi bilo smisla da se žrtva ispričava onome koji je činio zločine. Talijanski fašisti sravnili su mnoga sela sa zemljom, ubijali su taoce, ubijali su nevine ljudi. I kada kaže ovdje Tajani, da se ne radi samo o mržnji. Ali, ako je mržnja- zašto je došlo do te mržnje? U tom smislu mi možemo razgovarati. Ja sam za to da se utvrdi jedan znanstveni pristup svim tim fojbama, pa da se vidi tko je zapravo napunio fojbe.
Podsjetimo, dolazak partizana i uspostava komunističke vlasti u Istri i Dalmaciji nakon rata donijela je i krvav obračun s ratnim neprijateljima, čiji je teror hrvatsko stanovništvo snažno osjećalo tijekom ratnih godina, a također i obračun s ostalim protivnicima koji su na bilo koji način smetali novoutemeljenoj vlasti. Partizani su se krvavo obračunali s talijanskim vojnicima i civilnim stanovništvom, kojih je na tisuće ubijeno i bačeno u kraške jame, takozvane fojbe, a sve do demokratskih promjena 1990. nije se sustavno istraživalo ove zločine.
Partizanska komunistička vlast žestoko se obračunavala ne samo s Talijanima, nego i sa svima onima koji su ocijenjeni kao potencijalni politički protivnici, kao što to svjedoče, primjerice, nebrojene hrvatske i slovenske žrtve Bleiburga i križnih putova.
Ni danas nije poznata točan broj žrtava ubijenih u partizanskim egzekucijama nakon rata, a prema procjenama riječ je o desecima tisuća, prema nekima čak i više stotina tisuća žrtava.
Narod.hr
PRINT
