Prije nekoliko je dana u Bruxellesu Europski centar za pravo i pravdu (European Center for law and justice) objavio izvješće koje dokazuje povezanost velikog broja sudaca Europskog suda za ljudska prava sa lobističkim, nevladinim udrugama, uključujući Sorosevo Otvoreno društvo.
Nakon 6 mjeseci istraživanja ovo važno izvješće iznosi opseg odnosa između nevladinih organizacija i sudaca Europskog suda za ljudska prava, kao i probleme i sukobe interesa koji iz njega proizlaze.
Izvještaj možete pročitati ovdje:
Otkriveno je sedam nevladinih organizacija koje su aktivne pri Sudu i čiji su bivši zaposlenici neki od sudaca. Najmanje 22 od 100 sudaca koji vrše tu dužnost od 2009. godine bivši su zaposlenici ili voditelji tih sedam nevladinih organizacija.
Među njima se ističe mreža Otvoreno društvo Georgea Sorosa s obzirom na broj sudaca koji su s njome povezani (12) i s obzirom na činjenicu da zapravo financira ostalih šest organizacija koje se navode u ovom izvješću.
Moćna prisutnost Otvorenog društva i njegovih podružnica po mnogočemu je sporna. Međutim, još više zabrinjava činjenica da je 18 od tih 22 sudaca vodilo slučajeve koje je pokrenula ili podržala organizacija s kojom su ranije bili povezani.
Otkriveno je 88 spornih slučajeva u zadnjih 10 godina. U samo 12 slučajeva suci su se suzdržali od zasjedanja zbog povezanosti s nevladinom organizacijom.
Ovo je približna procjena koja čak ne uzima u obzir usku financijsku povezanost nevladinih organizacija. Primjerice, nisu utvrdili sve slučajeve u koje su uključene ostale nevladine organizacije koje je osnovala Zaklada Otvoreno društvo, niti su utvrdili sve slučajeve u kojima je sudac iz nevladine organizacije financirane sredstvima Zaklade Otvoreno društvo donio presudu u slučajevima u koje je sporna zaklada umiješana.
Presude Europskog suda za ljudska prava obvezujuće su za vlasti države za koje su donesene, pa tako i za Hrvatsku.
Velika zabrinutost
Ovu je objavu komentirao zastupnik u Europskom parlamentu Nicholas Bay i objavljene podatke nazvao “uistinu zastrašujućim”.
On smatra kako dugoročna strategija koju je uz pomoć takvih sredstava razvio “filantrop” Soros pružila mu je takav utjecaj snažan na kojem mu mogu zavidjeti mnogi šefovi država.
Valeurs Actuelles piše kako je uzbuna nastala kad je Grégor Puppinck čuo izraz “Sorosevi suci” na “Sudu u Strasbourgu“ i da je riječ o istrazi koja se može primijeniti na mnoge suce tog suda, jer je većinu njih tijekom njihove profesionalne karijere financiralo Otvoreno društvo.
Španjolski list Moncloa zaključak svega – da “Soros u Europi diktira svoj zakon” kroz Europski sud za ljudska prava iz ruku sudaca koji su osposobljeni i financirani od strane Otvorenog društva.
“Iz nekoliko razloga, osobe predložene Sudu često dolaze iz nevladinih udruga. U vrijeme “Željezne zavjese” smatralo se da se Europski sud za ljudska prava protivi moći države. Nevladine organizacije igraju središnju ulogu u svemu, jer su one trebale biti neovisne o vladama”, navode detalji istrage.
Ovaj je istraživački projekt izazvao pomutnju u Francuskoj. Bivši europarlamentarac Philippe de Villiers je već jasno dao do znanja da američki milijarder Soros predstavlja opasnost za suverenitet.
“George Soros je moćniji od Emmanuela Macrona”, rekao je objave istraživanja koje zaključuje da Soros također kontrolira Europski sud za ljudska prava.
Mađarski Infostart tvrdi da ako stvari i dalje budu ovakve, sud može čak i izgubiti neovisnost.
„Presude Europskog suda za ljudska prava imaju utjecaj na živote svih država članica i ponekad mogu dovesti do političke destabilizacije. To je ono što “aktivistički suci” znaju i koriste kao prednost”, kaže Puppinck. To je, po njemu, prepoznao George Soros prije mnogo godina i zato od svog carstva troši 90 milijuna dolara godišnje na utjecaj na organizacije u EU.
Prijedlozi za rješenje problema
Izvješće nudi prijedloge u svrhu otklanjanja sukoba interesa. Konkretno, potrebno je više pažnje posvetiti izboru kandidata za funkciju suca kako bi se izbjeglo imenovanje aktivista i voditelja kampanja. Izvješće također daje prijedloge kojima bi se osigurala transparentnost interesa i vezâ između kandidata, sudaca i nevladinih organizacija te kojima bi se formalizirali postupci opoziva.
Svjestan vrijednosti sustava zaštite ljudskih prava u Europi, Europski centar za pravo i pravdu (ECLJ) nada se da će ovo izvješće biti prepoznato kao pozitivan doprinos boljem funkcioniranju Suda.
Nastavno na ovo izvješće, Europski centar za pravo i pravdu odlučio je službeno uputiti predmet Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe sukladno članku 67. njenog Poslovnika, kojim je predviđen postupak učinkovitog podnošenja peticija.
Spomenuta Skupština zadužena je za izbor sudaca, ima istražne ovlasti i može davati preporuke predstavnicima 47 država potpisnica Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava, kojima su također uputili ovo izvješće.
PRINT
