ULICE Stockholma su tihe, ali nisu puste, ljudi su i dalje na terasama kafića u centru grada, a trgovci prodaju cvijeće. Mladi sjede u parkovima, neki se pri susretu još rukuju i grle.
Nakon duge i mračne skandinavske zime ni pandemija koronavirusa nije zadržala Šveđane u domovima, iako građani u mnogim dijelovima svijeta ne izlaze iz kuća i po pravilu ne mogu naći otvorene restorane ili dućane ni u doba dana kada im je kretanje dopušteno.
Švedska vlada nije uvela stroge zabrane ili kazne kao druge zemlje jer vjeruje da će građani biti odgovorni i disciplinirani i poštovati preporuke o distanciranju od drugih ili ostati kod kuće ako im nije dobro.
I oni to zaista i čine.
Švedske vlasti su savjetovale građanima da primjenjuju socijalno distanciranje, odnosno izbjegavaju tjelesni kontakt s ljudima, i da rade od kuće ako je moguće. Starije od 70 godina pozvale su na samoizolaciju iz opreza u njihovim domovima.
U usporedbi s drugim državama koje su mahom uvele restriktivne mjere u borbi protiv pandemije, Švedska je iznimka jer je građanima ostavila dosta slobode uzdajući se u njihovu odgovornost.
U Švedskoj je zabranjeno okupljanje pred šankom u barovima, ali dopušteno je sjedenje za stolovima kafića i restorana. Srednje škole i fakulteti zatvoreni su, ali predškolske ustanove i osnovne škole rade kao i dosad.
Nekoć glavni švedski epidemiolog Johan Giesecke, sada savjetnik Švedske zdravstvene agencije, rekao je da je "Švedska u najmanju ruku iznimka na europskoj sceni" i dodao da "misli da je to dobro".
Naveo je da su druge europske države "napravile političke poteze" umjesto znanstvenih.
Koliko bi švedska strategija mogla trajati, zasad se ne zna.
Premijer Stefan Löfven upozorio je u petak da predstoje "mnogi teški tjedni i mjeseci" i da će od tog dana biti zabranjena okupljanja više od 50 ljudi umjesto 500, kao dotad.
Vlada je upozorila da bi time mogla biti pogođena vjenčanja, sprovodi i uskrsna slavlja.
S druge strane, Njemačka i Velika Britanija zabranile su okupljanja više od dvije osobe, s iznimkom onih koji žive zajedno.
Italija i Francuska su postupno uvodile sve oštrija ograničenja javnih aktivnosti, da bi na kraju propisale kazne jer je, prema ocjeni vlasti, previše ljudi ignoriralo preporuke o fizičkom distanciranju od drugih ljudi.
Neki znanstvenici ipak kritiziraju pristup Švedske zdravstvene agencije kao neodgovoran.
U otvorenom pismu vladi oko 2000 znanstvenika zatražilo je veću transparentnost i bolje obrazloženje strategije za sprječavanje širenja zaraze.
Profesor medicine Sten Linnarsson navodi da su znanstvenici zabrinuti jer nema znanstvenih dokaza u prilog prihvaćene politike.
"To je kao da znate da vam kuća gori, ali odlučite da ćete je gasiti kasnije. To nema nikakvog smisla. A opasnost je naravno da izgori cijela kuća", smatra taj profesor s uglednog Instituta Karolinska.
Međutim, glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell tvrdi da je vladina politika kakva je sada provediva i učinkovitija u zaštiti javnog zdravlja nego što bi bile drastične mjere, poput zatvaranja škola na četiri-pet mjeseci.
U Švedskoj, s 10 milijuna stanovnika, zaraza koronavirusom potvrđena je do nedjelje navečer kod 3700 osoba, od kojih je umrlo 110.
Učiteljica u mirovini Susanna Moberg (63) navodi da ima povjerenja u vladu i da vjeruje da švedsko iskustvo s koronavirusom neće biti tako teško kao talijansko.
"Nisam jako zabrinuta. Još nemam 70 godina. Moja djeca nisu bolesna i u nedjelju ćemo ići u restoran. Ne možemo biti kod kuće po cijele dane", dodala je Moberg.
Index.hr
PRINT
