“Bački Hrvati Bunjevci i monopolizacija novoštokavskoga ikavskog dijalekta – činjenice i posljedice”, bila je tema videotribine koju je na internetu 20. travnja organizirala Hrvatska matica iseljenika.
Povod tribine bila je nedavna inicijativa za uvođenjem “bunjevačkog jezika” kao službenog na području grada Subotice. Navedena inicijativa pokušava bunjevački govor izdvojiti iz hrvatskoga jezičnog korpusa, a dovodi u pitanje i identitet svih govornika novoštokavske ikavice. Ova inicijativa, premda na prvi pogled afirmativna, ozbiljno ugrožava jedinstvo i identitet hrvatske zajednice u Srbiji, izvještava IKA.
(…)
Planirana dekroatizacija
Prof. Đuro Vidmarović je kao književnik i jedan od vodećih stručnjaka za pitanja položaja Hrvata u susjednim zemljama naglasio da se u 21. stoljeću ne može stvarati nova nacija. Upozorio je da se stvaranjem tzv. bunjevačkog jezika radi o planiranoj dekroatizaciji, odnosno političkoj manipulaciji. Nabrajajući niz bunjevačkih velikana misli i riječi koji su stvarali na hrvatskom jeziku i pripadaju hrvatskom korpusu, naglasio je da je glavni dio Hrvata koji koriste subetnički naziv Bunjevci, ubrajajući tu sve intelektualce, pisce i kulturne stvaratelje, ostao uz hrvatski narod.
Podsjetio je i na Izjavu Društva hrvatskih književnika glede pokušaja uvođenja tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici te citirao njen dio: “DHK ističe da bi mogućim uvođenjem tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici bio otuđen dio jezične baštine hrvatskoga jezika te bi bili oskvrnjeni dostojanstvo i integritet hrvatske književnosti, čemu se snažno protivimo. Kao oblik nemirenja s takvim događanjima DHK će i dalje nastaviti pružati podršku hrvatskim književnicima u Vojvodini, snažiti suradničke programe književne razmjene i razvijati vidljivost te regionalne hrvatske književnosti u književnosti države matice.”
Marginalni neznani ‘jezičići’ i mali ‘narodići’
Prof. dr. Sanja Vulić, profesorica na Hrvatskim studijima i stručnjak za pitanja hrvatske dijalektologije, a posebno jezika Hrvata izvan Republike Hrvatske je naglasila: “Ako uzmemo govornike hrvatskoga jezika u cjelini, među njima su najbrojniji upravo govornici novoštokavskoga ikavskog dijalekta. Ako se bunjevački novoštokavski ikavski govor odvoji od hrvatskoga jezika, a time i govornike te skupine govora od hrvatskoga naroda, sljedeći korak može biti pokušaj odvajanja svih novoštokavaca ikavaca od hrvatskoga naroda, a time i definitivno nestanak hrvatskoga naroda.”
Dodala je da se u posljednje vrijeme forsiraju čakavski, kajkavski, dubrovački ili šokački ‘jezik’, a sve bez hrvatskoga predznaka. Umjesto jednoga hrvatskoga jezika i hrvatskoga naroda, uvodi se desetak marginalnih neznanih ‘jezičića’ i malih ‘narodića’ koji će vrlo lako i brzo postati dijelom nekoga drugoga naroda i nekoga drugoga jezika. Nažalost, mnogi u Hrvatskoj svega toga uopće nisu svjesni. Zatirači svega hrvatskoga lako ih dobivaju preko lokalpatriotizma. Krajnje je vrijeme da se osvijestimo dok ne bude prekasno”, zaključila je prof. Vulić.
Narod.hr
PRINT
