1/1

OTOČAC – Je li pokušaj devastacije rijeke Gacke propao? Naravno da nije, sve nešto stoji i čeka se. Planira se, kalkulira se. Koliko imamo spoznaja pokušavaju se akteri domisliti kako to sprovesti. Vele da se zbrajaju ruke u županijsko Skupštini. Čak se može čuti da je „s vrha“ naređeno da devastacija rijeke Gacke mora proći. Iz kojega to „vrha“? Ima tu podosta dimnih bombica, stvaranja „raspoloženja“, čak i izmišljanja, da ne govorimo o suptilnim oblicima zastrašivanja da se o ovome prevažnom problemu opće govori.

Pa da vidimo što taj „vrh“ kaže. Evo u Nacionalnom planu oporavka 2021. – 2026. iz ožujka ove godine pod C1.3. Unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenje otpadom crno na bijelom piše:

• Radi smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena potrebno je uspostaviti i podići funkcionalnost sustava zaštite od poplava i manjiti rizik od poplava i povećati otpornost na katastrofe. Isto tako potrebno je revitalizirati vodotoke i uspostaviti prirodnu funkciju rijeka prije svega na područjima ekološke mreže NATURA 2000, kako bi se poboljšalo stanje površinskih i podzemnih voda i potencirali sinergijski efekti zaštita voda i prirode.

Eto, tako kaže „vrh“, a to je u ovom slučaju - Vlada RH.

No neki se na strateške državne dokumente prave slijepi i gluhi. Neki akteri, kada je u pitanju devastacija rijeke Gacke, i nisu s daljnjim radnjama oduševljeni, rado bi se iz svega izvukli jer ovaj projekt „smrdi, opasno smrdi“. Iz „viših mjesta“ postavljaju se pitanja po terenu „jesu li se mediji ispuhali, jesu li zanimanja za tu temu jenjala“? Mislili se naravno na ovaj portal, ali i negativno raspoloženu javnost u Gackoj, koju su 1960. „zmije ujedale“ pa se sada i „guštera boji“. I stoji kao zapeta puška, razmišlja o potpisivanju peticije za svoju Gacku, razmišlja čak i o prosvjedima.

I s pravom se ta otočka javnost boji, ne nasjeda na olaka i lažna obećava „mi ćemo vama ovo“, „mi ćemo vama ovako“, obećanja su lijepa ali su samo – obećanja. Lijepo je rekao netko da se obećanje može dati ali da se ne mora izvršiti. Ili u još drastičnijoj varijanti „nije čovjek onaj tko reče pa ne poreče“. A kada su „veliki“ u pitanju, te karakteristike su njima svojstvene, olako obećavaju, olako poriču. „Indijancima“ se svašta obećava samo da se ispuni svoj interes, a onda se sve lijepo – zaboravi. Kao „promijenile su se okolnosti“, jeftin štos.

Kako se pokazalo da je Ličko-senjskoj županiji od početka podvaljivano ne bi li se „zločesta djeca“ dočepala izmjene i dopune Prostornog plana, i „više instance“ su se konačno morale očitovati. Pa tako i Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša.

Na upit ovog portala, Ministarstvo je ljubazno 17. rujna odgovorilo sljedeće:

Poštovani gospodine Bižanović,

vodoopskrba Hrvatskog primorja - južni ogranak je zadovoljavajuća. Riječ je o višenamjenskom sustavu koji je vrlo zahtjevan u upravljačkom smislu. Najvećim dijelom sustava upravlja HEP d.o.o., a vodu za javnu vodoopskrbu iz toga sustava koriste dva vodovoda i to: Vodovod i odvodnja d.o.o., Senj i Vodovod Hrvatsko primorje-južni ogranak d.o.o.

Nakon provedbe zahvata HE Senj 2 neće doći do pogoršanja kakvoće vode za javnu vodoopskrbu, no potreban je kontinuirani monitoring voda na cijelom sustavu tijekom gradnje te kasnije tijekom korištenja.

Razlog razdvajanja hidroenergetskog sustava od sustava javne vodoopskrbe je pronalazak optimalnog koncepcijskog rješenja, kako za javnu vodoopskrbu, tako i za HEP, koje bi bilo manje zahtjevno tijekom korištenja. Iz tog su razloga HEP d.o.o., Hrvatske vode i Vodovod Hrvatsko Primorje-južni ogranak d.o.o. sklopili sporazum koji smo naveli u ranijem odgovoru. Vodozahvat iz rijeke Gacke se razmatra kao varijanta, ali nije prva opcija.

S poštovanjem,

Eto, tako reče Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Dakle zahvat na rijeci Gacki, odnosno na Tonković vrilu, pa iznad Vivoškog mosta, pa u Šumećici je tek – moguća varijanta. A voda iz nove akumulacije HE Kosinj 2 će biti zadovoljavajuće kakvoće, ne će doći do pogoršanja kakvoće. Pa otkuda onda „zločestoj djeci“ uopće ideja da se drznu devastirati rijeku Gacku? Onako? Prohtjelo im se? Ili iza toga slijedi neki drugi prikriveni interes? Veliki business s pitkom vodom? Valjat će i o tome reći koju riječ u narednom članku. Jer nešto se iza brda valja, krupno se valja. A ovo što je poznato (a i to su htjeli održati tajnom i olako progurati „da se vlasi ne dosjete“) su mrvice tih velikih skrivenih planova.

I još nešto, ako je nakon investicije Kosinj 2 kvaliteta vode neupitna, i nju će i nadalje koristiti Južni ogranak, to podrazumijeva da do retencije Gusić polje ne će biti potreban nikakav hidroenergetski zahvat (proširenje Gusić polja II ide), a od Gusić polja treba posebnim cjevovodom voda biti sprovedena manjim tunelom do Hrmotina. Ako je tome tako, a jest, onda pitanje Ministarstvu: o kakvom se to razdvajanju hidroenergetskog sustava radi i u kojoj mjeri? Od Gusić polja do Hrmotina? Ili je ovo izvlačenje iz neugodne situacije vodozahvata na izvoru rijeke Gacke i odvajanja HEP-a od Južnog ogranka. Čini  se kao contradictio in adjecto.

I.B.

Najnovije