OTOČAC – Hrvatska je u mnogočemu zemlja određenih paradoksa, dok na „burzi rada“ ima cijela vojska nezaposlenih građana, dotle na tržištu rada vape za određenim zvanjima i zanimanjima. Problem je „eskalirao“ vrhuncem turističke sezone, procjenjuje se da u ovom trenutku manjka gotovo 3.000 radnika u turističkom sektoru, no ni neke druge grane gospodarstva nisu u ništa boljem stanju. Evo na primjer građevinarstvo.
Prema procjenama, u građevinskom sektoru nedostaje više od 2.000 radnika raznih profila, uglavnom se to odnosi na zidare, tesare, armirače, montere suhe gradnje, keramičare i fasadere. Takvo stanje nije od jučer, traje ono već koju godinicu, no sada je buđenjem industrije građenja dovelo do toga da građevinske tvrtke doslovno nemaju s kim raditi, odnosno da moraju čak odustajati od pojedinih poslova koje su mogle dobiti. Naravno da je odlazak radnika u inozemstvo pojačao taj manjak navedenih profila građevinara. U pitanje dolaze tako značajni infrastrukturni projekti, od kojih će dobar dio biti financiran sredstvima iz EU fondova, posve je upitno u kojem će postotku hrvatske tvrtke sudjelovati u tim projektima s obzirom na to da su zbog nedostatnog broja radnika sve manje konkurentne.
Kako riješiti problem? Na potezu je država, a Hrvatska gospodarska komora predlaže kratkoročne i dugoročne mjere rješavanja ovog problema. Kratkoročni su prijedlozi i mjere, za koje se Hrvatska gospodarska komora zalaže, da se uz bilateralne sporazume za rad u sezoni sa susjednim zemljama radi omogući rada stranaca u sezoni, da se zakonski omogući rad maloljetnika i nakon 20 sati te da se omogući rad umirovljenika bez gubitka prava na mirovinu.
Uz manjak radnika, Hrvatska gospodarska komora upozorava da je nužno pojednostaviti proces zapošljavanja, jer da bi se stranac zaposlio za proceduru je potrebno čak 30-ak dana, a sve kako bi se pojednostavila komplicirana procedura i kako bi tvrtke pravodobno zaposlile potrebne radnike.
Dugoročno rješavanje problema radne snage komora nalazi u uvođenju dualnog modela obrazovanja po uzoru na Austriju i Njemačku. Takvo će obrazovanje, u kojem će se nastava 60 do 70 posto održavati u tvrtkama, a 30 do 40 posto u školama, uključiti mlade na tržište rada još za vrijeme strukovnog školovanja. Prednost učenicima bit će kvalitetno školovanje, bolje mogućnosti na tržištu rada, nastavak rada u poduzećima, ali i financijska neovisnost – stoji u mišljenu komore.
Kada je u pitanju nedostajuća radna snaga u sektoru građevinarstva, Vlada će ipak odobriti „interventno“ zapošljavanje stranih radnika, mimo one kvote koju raspisuje početkom svake godine.
M. Kranjčević
PRINT
