OTOČAC - Gospodarska analiza hrvatskih županija, koju je izradila Hrvatska gospodarska komora, pokazuje da po praktički svim ekonomskim parametrima i dalje postoji veliki nesrazmjer razvijenosti Zagreba i obale naspram kontinentalnih krajeva.
„Prema posljednjim podatcima iz 2017. godine, daleko najveći BDP od svih hrvatskih županija imao je Grad Zagreb sa 125 milijardi kuna, dok je na začelju Ličko-senjska županija s BDP-om od 3,1 milijarde. Najdinamičniji rast BDP-a ostvaren je u tri županije Jadranske Hrvatske, i to Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, što se u najvećoj mjeri može pripisati dobrim turističkim ostvarenjima. S druge strane, pet slavonskih županija zajedno s Ličko-senjskom činile su tek 12,3 posto nacionalnog BDP-a, što je pad u odnosu na 2014. kada je taj postotak iznosio 12,7 posto“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako se ubuduće moramo fokusirati na balansiranje gospodarskog razvoja u čemu nam od velike pomoći mogu biti europska sredstva.
Ako gledamo BDP po stanovniku, uočava se da je Grad Zagreb u 2017. bio 1,75 puta razvijeniji od prosjeka Hrvatske, dok se najnerazvijenija Virovitičko-podravska županija nalazila na 54,2 posto tog prosjeka. Drugim riječima, najrazvijenija je regija bila gospodarski 3,2 puta jača od najnerazvijenije.
Zagrebačko gospodarstvo rijetki mogu pratiti i ima velik utjecaj prosjek države. Stoga su, uz Grad Zagreb, tek tri županije u 2017. bile razvijenije od prosjeka Hrvatske (Istarska županija, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija), dok se preostalih 17 nalazilo ispod tog prosjeka. I po ovom parametru dolazi do izražaja niska razina razvijenosti jedne cijele šire regije, odnosno Slavonije. Naime, čak četiri od pet slavonskih županija nalaze se na razini ispod 60 posto prosječne razine razvijenosti RH i zauzimaju četiri posljednja mjesta na ljestvici razvijenosti županija.
Po pitanju strukture gospodarstva, odnosno bruto dodane vrijednosti (BDV), kontinentalne županije je obilježavala vodeća pozicija prerađivačke industrije u strukturi BDV-a s udjelom od 17,3 posto, neznatno višim nego na razini EU, a na drugom je mjestu bila trgovina na veliko i malo s udjelom u BDV-u od 13,2 posto. U jadranskim županijama je vodeću poziciju u strukturi BDV-a istodobno zauzimalo pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane s udjelom od čak 15,1 posto, dok je na drugoj poziciji bilo poslovanje nekretninama s 12,9 posto.
M.K.
PRINT
