ZAGREB - Hrvatska drvna industrija 65 posto svoje ukupne proizvodnje plasira u izvoz, a uvozna je komponenta tek pet posto, što višestruko povećava dodanu vrijednost ovog sektora. Ulazak Hrvatske u EU znatno je olakšan izvoz u zemlje EU-a te je ostvaren izvoz u osam mjeseci ove godine u vrijednosti od 868 milijuna USD te suficit trgovinske bilance s inozemstvom od 481 milijuna dolara. To je 32 posto veći iznos u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je vrijednost izvoza iznosila 659 milijuna dolara.
-Hrvatska drvna industrija glavna snaga i pokretač održivog gospodarskog razvoja baziranog na upotrebi resursa, primjeni znanja i inovacija te regionalni lider u proizvodnji drvenih proizvoda i namještaja visoke dodane vrijednosti. Važnost ovog sektora je u multiplikativnim efektima koji se ostvaruju proizvodnjom baziranoj na domaćim resursima i domaćem znanju, plasmanom finalnih proizvoda na inozemna tržišta te uključivanjem mnogih pratećih djelatnosti - smatra Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK.
-Zahvaljujući ulaganjima HGK i potpori koju nam pruža svih ovih godina, prilikom nastupa na međunarodnim sajmovima, planovi se ostvaruju i hrvatski proizvođači namještaja mogu odgovoriti na sve zahtjeve tržišta, a inovacijama i dizajnom svojih proizvoda mogu čak diktirati i trendove. Hrvatski dizajnirani namještaj tražen je proizvod - smatra direktor Ancona grupe Tomislav Milošević.
Statistički gledano, hrvatska drvna industrija u ukupnoj prerađivačkoj industriji u 2013. godini prihodovno je sudjelovala s 5 posto ostvarivši prihod od 7,998 milijardi kuna, a u zaposlenosti prerađivačke industrije s 10 posto, te sudjeluje sa 5 posto u BDP-u prerađivačke industrije. U ukupnoj robnoj razmjeni s inozemstvom za prvih osam mjeseci 2014. udio drva, drvnih proizvoda i namještaja iznosi 10 posto kada se govori o izvozu i 2 posto kada se govori o uvozu.
Važno je istaknuti da je udio izvoza drvne industrije u ukupnoj robnoj razmjeni s inozemstvom porastao s 8 na 10 posto, u prvih osam mjeseci 2014. godine u odnosu na isto razdoblje od prošle godine, dok je udio u uvozu ostao na istoj razini. Ako je poznato da je rast izvoza u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu iznosio 8 posto, tada je vidljivo da podatci za prvih osam mjeseci ove godine upućuju na zaključak o snažnom, kontinuiranom i pozitivnom trendu rasta izvoza drvno-prerađivačkog sektora.
Aktualna, evidentirana ukupna izravna zaposlenost u hrvatskoj drvnoj industriji (samo trgovačka društva, bez obrta i zaposlenih u Hrvatskim šumama d.o.o.) u 2013. godini je prosječno 19.519 djelatnika i ima daljnji trend pada (I-VII 2014. - 19.277 zaposlenih). Najveći broj zaposlenih je u proizvodnji proizvoda više dodane vrijednosti i to što je veći stupanj finalizacije, to je veći broj zaposlenih (drvna industrija je radno intenzivna). Drvna industrija uglavnom se nalazi u ruralnim područjima Republike Hravstske te je izrazito bitna za očuvanje postojeće zaposlenosti u tim sredinama.
A gdje se tu nalazi drvna industriju Ličko-senjske županije? U strateškim razvojnim planovima ova grana gospodarstva svrstana je među tri vođeće, bolje rečeno noseće grane. Trenutno u ovoj žuapniji posluje 27 tvrtki koje se bave preradom drveta, koje zapošljavanju 881 radnika. Kada se uzme u omjer broj zaposlenih u ovoj branši u odnosu na ukupno zaposlene u Ličko-senjskoj županji, tada to iznosi 9,8 posto. No kada se izvrši usporedba broja zaposlenih u odnosu na prerađivačku industriju županije, tada se taj postotak penje na 48,7 posto. Gledajući prihodovno, tada drvna industrija ove žuapnije ostvaruje 55,1 posto od ukupnih prihoda prerađivačke industriju. Samo ovih nekoliko pokazatelja govori o važnosti ove grane za industrijsku budućnost Ličko-senjske županije.
-Naši proizvođači ne samo da su u korak s trendovima potražnje na stranim tržištima već su postigli i visoku konkurentnost - rekao je Jelčić te dodao kako želi zahvaliti svima koji su doprinijeli snažnom rastu proizvodnje, proizvodnosti rada (porast proizvodnosti rada od 4,6 posto) i izvoza te ujedno poslati poruku da drvoprerađivački sektor ima ogromni potencijal daljnjeg rasta i rasta izvoza, ali uz očekivanu i nužnu podršku hrvatske Vlade u potporama i rasterećenju poslovanja. To će biti motivirajuće za još veća ulaganja u ovaj sektor, osobito finalnu proizvodnju koja nosi najveću dodanu vrijednost, zaključio je Jelčić.
HGK Zagreb / M. Kranjčević
PRINT
