OTOČAC – Hoće li biti više reda i zadovoljstva ili će biti više nereda i nezadovoljstva? Pitanje je to, koje se postavlja nakon što je hrvatska Vlada utvrdila prijedlog novog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti – doznajemo u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Otočac. O čemu se radi?
Do sada je po postojećoj normativi rad ugostiteljskih objekata bio dosta kruto određen, gradska vijeća općina i gradova mogla su jedino za dva sata produžiti radno vrijeme, a ono je bilo od 6 pa do 24 sata. Jedni su, a to su u pravilu bili ugostitelji, negodovali da je to krajnje nefleksibilno radno vrijeme i da im treba dati veću slobodu, ta za Boga miloga turistička smo zemlja, dok su drugi, a to su u pravilu bili žitelji lokalnih zajednica, smatrali da je i rad do 24 sata predugo radno vrijeme jer se njime narušava mir. I kako sada pomiriti te dvije često nepomirljive strane?
Hrvatska Vlada je ipak odlučila pristupiti tom problemu nešto liberalnije. Prema prijedlogu novog zakona općinska i gradska vijeća će moći slobodno po svojoj procjeni dopuštati produženje radnog vremena, bilo generalno svima ugostiteljskim objektima, bilo to pojedinačno. To naravno treba ovisiti o lokaciji objekta, ako je on, na primjer, van naseljena mjesta bit će i manje prigovora na radno vrijeme, ako je u naseljenu mjestu, pristup će biti vjerojatno nešto drugačiji.
No nije samo u pitanju produžavanje radnog vremena ugostitelja, novi zakon će dopuštati i intervencije i u njegovo skraćivanje, što do sada nije bio slučaj. Dakle, moguće je da se u nekima ugostiteljskim objektima, ili pojedinim zonama naseljena mjesta, skrati završetak radnog vremena. Što je time autor novog zakona htio postići? Jednostavno je prebacio najveći dio odgovornosti na lokalnu samoupravu pa se prstom više ne će moći upirati u državnu vlast, već u onu lokalnu.
Ovaj novi prijedlog zakona ima još nekih noviteta, poput izvanrednog određivanja radnog vremena za doček Nove godine, za kakve druge manifestacije i slično. No velika je novina što će ugostitelji dobiti pravo na iznajmljivanje apartmana i soba i u kućama ili stanovima. Jer do sada su to smjele samo fizičke osobe (ne i pravne), odsada se to treba proširiti i na pravne. Ovim potezom vlast je htjela proširiti mogućnost bavljenja turističkom djelatnošću na čim širi krug subjekata, bilo pravnih, bilo fizičkih.
Nadalje, privatnima iznajmljivačima će biti omogućeno da se iznajmljivanjem bave i u onim objektima za koje nisu mogli iz niza razloga dokazati vlasništvo zemljišta na kojem su izgrađeni. Jednostavno veliki broj građana nije bio u mogućnosti dobiti gruntovni dokaz, posebno je to problem na otocima gdje su i gruntovne knjige najnesređenije u cijeloj državi.
Ovaj novi zakon ići će na ruku, na primjer, i klubovima umirovljenika, umjetničkima galerijama, vatrogasnim udrugama jer će na svojim proslavama moći točiti piće. Ako tako mogu u jednoj Njemačkoj ili Austriji, zašto ne bi mogli i u Hrvatskoj.
I u administraciji dogodit će se nešto novo, bit će ustrojen poseban registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu, morat će u njega biti popisani svi ugostitelji i davatelji turističkih usluga, morat će biti popisani svi objekti u domaćinstvu, ali i na poljoprivrednim gospodarstvima.
Eto, tako novi prijedlog zakona kaže, a praksa će pokazati je li stvar „relaksirana“ ili ne će stvar pomaknuti s mrtve točke. Vrijeme će biti najbolji sudac.
M. Kranjčević
PRINT
